Profesor iz Teherana: SAD i Izrael žele izvršiti "balkanizaciju" Irana

U jeku sukoba na Bliskom istoku pojavila se nova analiza iz Teherana koja tvrdi da bi rat mogao imati mnogo šire geopolitičke ciljeve. Foad Izadi, profesor na Univerzitetu u Teheranu, u razgovoru za Al Jazeeru iznio je tvrdnju da Sjedinjene Američke Države i Izrael rade na planu koji bi mogao dovesti do dezintegracije Irana.

Izadi je u svojoj analizi naveo da određene poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa ukazuju na mogućnost da bi nakon završetka rata geografska karta Irana mogla izgledati bitno drugačije. Prema njegovim riječima, potezi Washingtona i Tel Aviva upućuju na proces koji on opisuje kao „balkanizaciju“ zemlje.

Postignut konsenzus

Iran na pragu izbora novog vođe: Klerici postigli dogovor o nasljedniku Alija Khameneija

Profesor smatra da je ključni interes u tom scenariju kontrola nad energetskim resursima koji se nalaze na strateškim lokacijama unutar Irana.

„Vjerujem da su SAD i Izrael zainteresovani za 'balkanizaciju' Irana. Trumpa prvenstveno zanimaju naftom bogati dijelovi zemlje koji se nalaze na sjevernoj obali Perzijskog zaljeva. On bi vjerovatno postavio nekoga da upravlja tim specifičnim sektorima, dok za ostatak Irana ne bi imao previše koristi“, izjavio je Izadi.

U takvom scenariju, prema njegovim riječima, dijelovi zemlje koji ne raspolažu značajnim naftnim rezervama mogli bi biti prepušteni utjecaju susjednih država ili jednostavno ostavljeni po strani.

Izadi tvrdi da bi za realizaciju takvog plana bilo potrebno slabljenje ili potpuni kolaps centralne vlasti u Iranu, što, kako navodi, objašnjava zašto su trenutni udari usmjereni prema političkom i vojnom vrhu države.

„Trump voli naftu – on voli venecuelansku naftu, voli iransku naftu. Da bi se to ostvarilo, potreban je kolaps iranske vlade. Vjerovatno bi željeli eliminisati i iranskog predsjednika kako bi izazvali potpuni slom sistema i promijenili kartu cijele regije“, rekao je profesor Izadi.

Njegova analiza dolazi u trenutku intenziviranja vojne kampanje na Bliskom istoku i ukazuje na mogućnost da ciljevi operacija nadilaze uništavanje vojnih kapaciteta, te da bi mogli biti povezani s dugoročnim geopolitičkim promjenama u regionu.