Pregovori s nosačima aviona u pozadini: Trump dao Iranu mjesec, zaprijetio traumatičnim posljedicama
Potvrđeno je da će se naredne sedmice u Ženevi nastaviti razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Kako je saopćilo Ministarstvo vanjskih poslova Švicarske, domaćin susreta bit će Sultanat Oman, koji će ponovo imati ulogu posrednika između dvije strane.
„Mogu potvrditi da će Sultanat Oman sljedeći tjedan u Ženevi biti domaćin razgovora između Sjedinjenih Država i Irana. Švicarska pozdravlja i podržava ove razgovore“, rekao je glasnogovornik ministarstva za AFP, ne precizirajući tačan datum. Dodao je da je Švicarska „u svakom trenutku spremna ponuditi svoje usluge kako bi olakšala dijalog između Sjedinjenih Država i Irana“ te da je ministarstvo „u kontaktu sa stranama i ponovilo je svoju spremnost da podrži svaku diplomatsku inicijativu usmjerenu na promicanje deeskalacije“.
Novi krug pregovora dolazi nakon što su 6. februara u Omanu održani neizravni razgovori između iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija i izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok Stevea Witkoffa te Jareda Kushnera. Susreti su vođeni uz posredovanje Omana.
U međuvremenu je Washington pojačao pritisak na Teheran. Predsjednik Donald Trump odredio je rok od mjesec dana za postizanje dogovora i najavio slanje drugog nosača aviona u Perzijski zaljev. Potvrdio je da će USS Gerald R. Ford, s pratećim brodovima, biti raspoređen na Bliskom istoku „vrlo brzo“, gdje će se pridružiti nosaču USS Abraham Lincoln i drugim američkim ratnim brodovima.
Trump je izjavio da vjeruje kako Iran želi dogovor te izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni „u roku od mjesec dana“. U suprotnom je zaprijetio „vrlo traumatičnim“ posljedicama. „Razgovarat ću s njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli“, rekao je, dodajući da će u slučaju izostanka sporazuma prijeći na „drugu fazu“, koja bi bila „vrlo teška“ za Irance. U petak je podržao i potencijalnu promjenu režima u Iranu, navodeći da „se čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi“.
Sjedinjene Američke Države insistiraju da sporazum obuhvati ograničenja iranskog raketnog programa i prekid podrške posredničkim oružanim grupama, poput libanonskog Hezbolaha, palestinskog Hamasa i jemenskih Huta. Iran, međutim, želi razgovarati isključivo o svom nuklearnom programu u zamjenu za ukidanje sankcija, dok pregovore o raketnom programu smatra crvenom linijom.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da se nada kako Donald Trump stvara uvjete za dogovor kojim bi se izbjegla vojna akcija, ali je naglasio skepticizam u pogledu kvalitete eventualnog sporazuma. „Izrazio sam određenu dozu skepticizma u pogledu kvalitete bilo kakvog dogovora s Iranom“, rekao je Netanyahu, dodajući da sporazum mora uključivati „elemente koji su vrlo važni (…) za Izrael“, ne samo nuklearno pitanje, nego i balističke projektile i iranske posredničke skupine.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je za Financial Times da je moguć kompromis oko obogaćivanja uranija. „Pozitivno je što se Amerikanci čine spremnima tolerirati iransko obogaćivanje (…) unutar jasno definiranih granica“, rekao je, dodajući da Iranci sada uviđaju da moraju postići dogovor s Amerikancima, dok Amerikanci razumiju da Iranci imaju određene granice.
Američka vojska, prema navodima dvojice neimenovanih dužnosnika za Reuters, priprema se i za mogućnost duljeg, višetjednog djelovanja protiv Irana ukoliko Bijela kuća naredi napad. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly poručila je: „Predsjednik Trump ima sve opcije na stolu u vezi s Iranom. On sasluša niz perspektiva o bilo kojem pitanju, ali konačnu odluku donosi na osnovi onoga što je najbolje za našu zemlju i nacionalnu sigurnost.“
Švicarska, koja decenijama zastupa američke interese u Iranu otkako su diplomatski odnosi prekinuti 1980. godine nakon krize s taocima, nastavlja igrati ključnu ulogu u održavanju minimalnih diplomatskih i konzularnih veza između dvije zemlje dok se svijet okreće prema Ženevi i novoj rundi pregovora.
