Postaje li najjača vojna sila u EU: Zbog prijetnje iz Moskve, Njemačka jača svoju vojsku
Budući da rat u Ukrajini i dalje bjesni, raste pritisak na Njemačku da reformira svoju obrambenu industriju.
Sve se češće koriste izrazi poput "ratne spremnosti", a čuju se i pozivi da njemačka vojska (Bundeswehr) postane konvencionalno najjača vojska u Europi, nešto što je do prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo.
Ruski zahtjevi u ratu protiv Ukrajine, u kombinaciji s postupnim povlačenjem američke podrške NATO-u, stalni su poticaj na buđenje Europljanima, koji su sve više prisiljeni preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, piše Euronews, prenosi Dnevnik.hr.
SAD se povlači
Kako bi što prije postala sposobna za obranu, a time i za rat, njemačka vlada planira povećati obrambeni proračun na gotovo 153 milijarde eura do 2029. godine.
A ova godina nije navedena slučajno. Glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer rekao je da se temelji na rigoroznoj analizi: "To ne znači da će Rusija sigurno napasti, ali će biti u poziciji da to učini".
Upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. proizlazi iz izvještaja Zajedničke procjene prijetnji NATO-a iz 2023. godine, koje je sugeriralo da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera.
U procjeni su korišteni izviđački sateliti za praćenje trenutnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutiranje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke.
Izvještaj iz 2023. godine zaključio je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 miliona vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor dr. Carlo Masala u nedavnom podcastu.
Vojna služba
Do sada se Njemačka oslanjala na postojeće transatlantsko prijateljstvo i svjetski poredak jer Amerika ima najveću vojsku na svijetu. U intervjuu za The Atlantic dr. Christian Freuding, načelnik Glavnog štaba njemačke vojske, rekao je da je prije mogao kontaktirati s američkim odbrambenim dužnosnicima danju i noću, ali da je razmjena sada prekinuta.
Iz perspektive njemačkih sigurnosnih stručnjaka u Bundeswehru smanjenje podrške SAD-a dolazi u najgorem mogućem trenutku: dok svakodnevno prate kretanje ruskih trupa i procjenjuju bi li Putin mogao riskirati napad na neku od zemalja NATO-a prije kraja decenije, rastu sumnje u to bi li američki predsjednik stao u obranu Europe.
Tek je nedavno američki veleposlanik pri NATO-u rekao da bi volio da Njemačka u budućnosti preuzme vodeću ulogu u NATO-u od SAD-a. Stručnjaci to vide kao daljnji znak da bi se Washington dugoročno mogao povući iz saveza.
Kako bi se odvratio potencijalni ruski napad na teritorij NATO-a, Bundeswehr mora biti "spreman za borbu" do 2029. To znači da će snage biti znatno ojačane i modernizirane, u pogledu ljudstva, ali i opreme.
Bundeswehr trenutačno ima između 181.000 i 182.000 aktivnih vojnika, a cilj je povećati taj broj na otprilike 203.000.
Kako bi to postigla, vlada kancelara Friedricha Merza ponovno je uvela dobrovoljno služenje vojnog roka. Mladići i djevojke rođeni 2008. ili kasnije primaju pismo od Bundeswehra u kojem ih se poziva na registraciju iako su samo muškarci obvezni odgovoriti.
Iako će ponovno uvedena vojna služba u početku ostati dobrovoljna, definirani su jasni ciljevi za povećanje broja osoblja Bundeswehra. Ako se taj broj ne dostigne, Bundestag može odlučiti da vojna služba postane obvezna.
