Od Afganistana do Irana: Koliko država su SAD bombardovale od 2001. godine i koliko je to koštalo?
Uprkos obećanjima da će okončati skupe i razorne strane ratove, američki predsjednik Donald Trump zajedno s Izraelom pokrenuo je veliku vojnu operaciju protiv Irana. U napadima su meta bili iransko političko i vojno rukovodstvo, kao i nuklearna i raketna infrastruktura te zemlje. Ovaj potez mnogi vide kao nastavak dugogodišnjeg obrasca američke vanjske politike u kojem su predsjednici Sjedinjenih Američkih Država često posezali za vojnom silom kako bi ostvarili strateške ciljeve.
Od terorističkih napada 11. septembra 2001. na New York i Washington, Sjedinjene Američke Države vodile su tri velika rata i bombardovale najmanje deset država. Te operacije uključivale su širok spektar vojnih akcija, od invazija do zračnih napada i udara dronovima, a u pojedinim slučajevima napadi su ponavljani više puta u jednoj godini.
Među državama koje su bile meta američkih napada nalaze se Afganistan, Irak, Jemen, Pakistan, Somalija, Libija, Sirija, Venezuela, Nigerija i Iran.
Cijena ratova nakon 11. septembra
Nakon napada iz 2001. godine tadašnji predsjednik George W. Bush pokrenuo je globalnu kampanju koju je nazvao „rat protiv terorizma“. Ta strategija u potpunosti je promijenila američku vanjsku politiku i dovela do ratova, invazija i zračnih udara u više dijelova svijeta, piše Al Jazeera.
Analiza Instituta Watson za međunarodne i javne poslove pri Univerzitetu Brown pokazuje da su ratovi koje su vodile ili predvodile Sjedinjene Američke Države od 2001. godine direktno uzrokovali smrt oko 940.000 ljudi u Afganistanu, Pakistanu, Iraku, Siriji, Jemenu i drugim područjima zahvaćenim sukobima.
U taj broj nisu uključene indirektne žrtve, odnosno ljudi koji su umrli zbog gladi, nedostatka zdravstvene zaštite ili bolesti povezanih s ratom.
Finansijski trošak ovih sukoba procjenjuje se na oko 5,8 biliona dolara. Od tog iznosa oko 2,1 bilion dolara potrošilo je američko Ministarstvo odbrane, dok je 1,1 bilion dolara izdvojilo Ministarstvo unutrašnje sigurnosti. Dodatnih 884 milijarde dolara potrošeno je na povećanje osnovnog budžeta Pentagona, 465 milijardi na medicinsku brigu za ratne veterane, dok je oko jedan bilion dolara otišao na kamate za kredite uzete za finansiranje ratova.
Procjene govore da će Sjedinjene Američke Države u narednih 30 godina morati izdvojiti još najmanje 2,2 biliona dolara za brigu o veteranima, što bi ukupni trošak ratova od 2001. godine moglo povećati na približno osam biliona dolara.
Rat u Afganistanu
Prva velika vojna operacija nakon napada 11. septembra bila je invazija na Afganistan s ciljem uništavanja mreže Al-Qaeda i svrgavanja talibanskog režima.
Operacija „Enduring Freedom“ pokrenuta je 7. oktobra 2001. godine. Talibanska vlast srušena je za nekoliko sedmica, ali su pobunjeničke grupe nastavile dugotrajni otpor američkim i savezničkim snagama.
Rat je trajao dvadeset godina i postao najduži sukob u historiji Sjedinjenih Američkih Država. Obuhvatio je mandate četiri američka predsjednika i završio se 2021. godine povlačenjem američkih snaga, nakon čega su talibani ponovo preuzeli vlast u Afganistanu.
Prema podacima projekta Costs of War Univerziteta Brown, oko 241.000 ljudi poginulo je kao direktna posljedica rata. Pored toga, stotine hiljada ljudi, uglavnom civila, umrlo je od gladi, bolesti i posljedica ranjavanja.
U tom ratu poginulo je najmanje 3.586 vojnika iz Sjedinjenih Američkih Država i njihovih NATO saveznika, dok se ukupni trošak za SAD procjenjuje na oko 2,26 biliona dolara.
Rat u Iraku
Drugi veliki rat započeo je 20. marta 2003. godine kada je predsjednik George W. Bush pokrenuo invaziju na Irak. Kao razlog je navedena tvrdnja da tadašnji predsjednik Saddam Hussein posjeduje oružje za masovno uništenje, što se kasnije pokazalo netačnim.
Bush je 1. maja 2003. na nosaču aviona USS Abraham Lincoln objavio da su velike borbene operacije završene, uz poruku „mission accomplished“.
Ipak, naredne godine obilježilo je nasilje različitih oružanih grupa i politički vakuum koji je doprinio jačanju organizacije ISIL.
Godine 2008. Bush je pristao na povlačenje američkih borbenih snaga, a taj proces završen je 2011. godine tokom mandata predsjednika Baracka Obame.
Ratovi dronovima
Iako nisu formalno proglašeni ratovi, Sjedinjene Američke Države proširile su svoje vojne operacije kroz zračne i dron napade u više zemalja.
Od sredine 2000-ih CIA je počela izvoditi napade dronovima u plemenskim područjima Pakistana uz granicu s Afganistanom, ciljajući pripadnike Al-Qaede i talibana. Tokom predsjedničkog mandata Baracka Obame ti napadi su značajno prošireni.
Istovremeno su američke snage izvodile zračne udare u Somaliji protiv grupa povezanih s Al-Qaidom, a kasnije i protiv boraca povezanih s organizacijom Al-Shabab.
U Jemenu su američke snage izvodile napade raketama i dronovima protiv lidera Al-Qaede.
Intervencija u Libiji
Godine 2011. tokom ustanka protiv libijskog lidera Muammara Gaddafija Sjedinjene Američke Države pridružile su se NATO intervenciji u Libiji.
Američke snage tada su izvele zračne i raketne udare kako bi provele zonu zabrane leta. Gaddafi je kasnije svrgnut i ubijen, a Libija je nakon toga ušla u dugotrajni period nestabilnosti i sukoba različitih frakcija.
Operacije u Iraku i Siriji
Od 2014. godine Sjedinjene Američke Države uključile su se i u rat u Siriji s ciljem poraza organizacije ISIL. Američka vojska izvodila je kontinuirane zračne napade u Siriji i istovremeno pružala podršku lokalnim savezničkim snagama na terenu.
U Iraku su američke snage savjetovale iračku vojsku, učestvovale u borbama protiv ostataka ISIL-a i pokušavale ograničiti iranski utjecaj. Jedan od najznačajnijih događaja u tom kontekstu bio je napad koji je 2020. godine naredio Donald Trump, a u kojem je ubijen iranski general Qassem Soleimani.
