Objavljena simulacija širenja ptičje gripe među ljudima: Ovako bi počela pandemija
Naučnici već godinama upozoravaju da bi ptičja gripa, poznatija kao H5N1, jednog dana mogla preći s ptica na ljude i izazvati globalnu zdravstvenu krizu.
Ta je zabrinutost potaknula indijske istraživače na izradu novog računarskog modela koji simulira kako bi se epidemija mogla razvijati među ljudima i koje bi je rane intervencije mogle zaustaviti.
Virus je već izazvao velike probleme širom svijeta. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama pogođeno je više od 180 miliona ptica, zaraza se proširila na više od 1.000 farmi muznih krava, a zabilježeno je najmanje 70 slučajeva kod ljudi, uglavnom poljoprivrednih radnika, piše BBC.
Nova studija, objavljena u časopisu BMC Public Health, koristi podatke iz stvarnog svijeta i računarske simulacije kako bi prikazala potencijalni tok epidemije.
- Prijetnja pandemije H5N1 kod ljudi je stvarna, ali možemo se nadati da ćemo je spriječiti boljim nadzorom i agilnijim odgovorom javnog zdravstva, rekao je za BBC profesor Gautam Menon sa Univerziteta Ashoka, jedan od autora studije.
Prema njihovom modelu, pandemija ptičje gripe započela bi tiho. Jedna zaražena ptica prenijela bi virus na čovjeka, najvjerovatnije poljoprivrednika ili nekoga ko rukuje peradi. Od tog trenutka, opasnost ne leži u prvoj infekciji, već u onome što slijedi, održivom prijenosu s čovjeka na čovjeka.
Ključna poruka istraživanja jeste koliko je uzak vremenski prozor za djelovanje prije nego što se epidemija otme kontroli. Rad procjenjuje da će se, nakon što broj slučajeva poraste iznad dva do deset, bolest vjerovatno proširiti izvan primarnih i sekundarnih kontakata.
Studija je pokazala da se epidemija gotovo sigurno može obuzdati ako se kućanstva primarnih kontakata, osoba u direktnom kontaktu sa zaraženim, stave u karantin već kod otkrivanja samo dva slučaja. Međutim, do trenutka kada se identificira deset slučajeva, velika je vjerovatnoća da se infekcija već proširila na širu populaciju, što daljnji tok čini gotovo nezaustavljivim bez drastičnih mjera.
Kako bi studija bila što realističnija, istraživači su modelirali situaciju u jednom selu u okrugu Namakkal u Indiji, srcu peradarske industrije te zemlje. To područje dom je za više od 1.600 peradarskih farmi i oko 70 miliona pilića.
Koristeći platformu za simulacije otvorenog koda BharatSim, stvorili su sintetičku zajednicu od 9.667 stanovnika te pratili kako se virus širi s jedne farme na radnike, a zatim na njihove porodice, škole i druga radna mjesta.
Istraživači su testirali efikasnost različitih intervencija, usmrćivanja ptica, karantina i ciljanog cijepljenja. Rezultati su bili jasni. Usmrćivanje ptica djeluje, ali samo ako se provede prije nego što virus zarazi ijednog čovjeka. Ako dođe do prelijevanja na ljude, vrijeme postaje presudno.
Izolacija zaraženih i karantin kućanstava mogu zaustaviti širenje, no simulacije su ukazale i na kompromis. Prerano uveden karantin povećava rizik od prijenosa unutar porodice, dok prekasno uveden ima zanemariv učinak. Ciljano cijepljenje pomaže, ali ne mijenja značajno neposredni rizik unutar kućanstava.
Autori studije priznaju da njihov model ima ograničenja. Ne uzima u obzir promjene u ljudskom ponašanju, poput nošenja maski, niti istovremena žarišta koja mogu uzrokovati ptice selice. Seema Lakdawala, virologinja sa Univerziteta Emory, dodaje da model “pretpostavlja vrlo efikasan prijenos virusa gripe”, što u stvarnosti ne mora biti slučaj.
- Prijenos je složen i neće svaki soj imati istu efikasnost, kaže ona, ističući nova istraživanja koja pokazuju da samo "podskupina osoba pozitivnih na gripu zapravo ispušta zarazni virus u zrak", što upućuje na fenomen superširitelja, sličan onome kod pandemije COVID 19.
Ako se H5N1 uspije proširiti među ljudskom populacijom, dr. Lakdawala vjeruje da će to "uzrokovati veliki poremećaj, vjerovatno sličniji pandemiji svinjske gripe iz 2009. godine nego pandemiji COVID 19". Razlog je, kaže, bolja pripremljenost.
- Imamo poznate antivirusne lijekove koji su efikasni protiv sojeva H5N1 i uskladištena kandidatska H5 cjepiva koja bi se mogla primijeniti kratkoročno.
Ipak, upozorava da bi samozadovoljstvo bila greška. Ako se H5N1 ustali kod ljudi, mogao bi se rekombinirati s postojećim sojevima gripe, što bi moglo pokrenuti "haotične i nepredvidive sezonske epidemije".
Indijski naučnici zaključuju da se njihove simulacije mogu ažurirati u realnom vremenu, pružajući zdravstvenim vlastima neprocjenjiv alat za donošenje ključnih odluka u prvim satima potencijalne epidemije.
