Njemačka vlada: Rapidno smanjujemo energetsku ovisnost o Rusiji

Njemačka je značajno smanjila energetsku ovisnost o Rusiji otkako je počela invazija na Ukrajinu, navodi se u izvještaju Ministarstva ekonomije Njemačke, prenosi Hina.

- Njemačka se nalazi u procesu rapidnog smanjenja svoje energetske ovisnosti o Rusiji i diverzifikacije svoje opskrbe energentima, piše u izvještaju.

Procijenjuje se da je udio ruske nafte u ukupnom uvozu smanjen s prošlogodišnjih 35 posto na današnjih 12 posto.

Ovisnost o ruskom ugljenu pala je s 50 posto na oko 8 posto početkom ove godine zbog izmjena ugovora. Europska unija uvela je već sveobuhvatnu zabranu uvoza ruskog ugljena, ali je trenutno na snazi četveromjesečno prelazno razdoblje.

- Svi ovi koraci koje poduzimamo zahtijevaju ogroman zajednički napor svih aktera, a oni također znače troškove koje osjećaju i ekonomija i potrošači, rekao je ministar ekonomije Robert Habeck.

- Međutim, oni su nužni ako ne želimo da nas više Rusija ucjenjuje, dodao je.

Ubrzana energetska tranzicija dovest će u budućnosti do jeftine, nezavisne i sigurne opskrbe energentima, smatra Habeck.

Njemačka vlada razmatra potpunu zabranu uvoza ruske nafte, što čini embargo na razini EU-a vjerovatnijim, piše dpa, pozivajući se na svoje izvore u Briselu. Zabrana ugljena dogovorena je relativno brzo, ali je ruski plin i naftu teže zamijeniti zbog čega se i teže dogovoriti o daljnjim sankcijama.

Njemačku je kritikovao Kijev, kao i druge zemlje članice EU-a, zbog ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Mađarska, Austrija, Slovačka, Španjolska, Italija i Grčka protive embargu na rusku naftu, navode izvori njemačke novinske agencije.

Vlade sjevernih članica EU-a očigledno su zabrinute zbog posljedica ovisnosti o ruskoj nafti, a južne su države zabrinutije zbog rasta cijena energenata. Smatra se da razlog za promjenu njemačke pozicije leži u njezinim nedavnim uspjesima u pronalaženju alternativnih dobavljača nafte.

Međutim, posebno u istočnoj Njemačkoj, potpuna nezavisnost o ruskoj nafti predstavlja izazov, uglavnom zbog rafinerije nafte u gradu Schwedtu koja je u većinskom vlasništvu ruskog državnog energetskog diva Rosnjefta. Zbog toga će ona teško dobrovoljno obustaviti kupovinu ruske nafte.

Prema izvještaju, više će vremena trebati da se Njemačka riješi ovisnosti o ruskom plinu.

U posljednje se vrijeme povećao uvoz norveškog i nizozemskog prirodnog plina, dok je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) "značajno porastao", a više plutajućih LNG terminala trebalo bi biti pušteno u promet 2023.

Zajedno s kratkoročnim naporima kompanija i privatnih kućanstava da smanje korištenje plina kroz energetsku učinkovitost, očuvanje energije i elektrifikaciju, udio opskrbe ruskim plinom u njemačkoj potrošnji plina mogao bi se smanjiti na oko 30 posto do kraja godine, navodi se u izvještaju.