Njemačka uvodi historijske promjene penzija: Za neke olakšice, za neke isključenje, evo o čemu je riječ

Promjena u penzijskom sistemu od 2026. godine donosi bračnim parovima u penziji dvostruku poreznu olakšicu. Ipak, mnogi parovi od toga neće imati koristi – i to iz vrlo konkretnih razloga.

Njemačka savezna vlada planira uvesti tzv. aktivnu penziju, koja bi trebala stupiti na snagu u januaru 2026. godine. Penzioneri koji su u braku mogli bi ostvariti značajne porezne prednosti zahvaljujući kombinaciji dvije mjere, ali ta pogodnost neće biti dostupna svima.

Kako funkcioniše dvostruka porezna olakšica

Od 2026. godine, penzioneri koji nastave raditi i nakon dostizanja zakonske dobi za penziju moći će mjesečno zaraditi do 2.000 eura bez plaćanja poreza, što godišnje iznosi 24.000 eura. Ova mjera poznata je kao aktivna penzija.

Pored toga, raste i osnovni lični odbitak (neoporezivi dio dohotka), koji će 2026. iznositi 12.348 eura po osobi, odnosno 24.696 eura za bračne parove. Ako jedan supružnik nastavi raditi, par može ukupno ostvariti do 48.696 eura godišnje bez poreza.

Ko ne može koristiti aktivnu penziju

Iako osnovni lični odbitak vrijedi za sve penzionere, aktivnu penziju mogu koristiti samo oni koji rade kao zaposleni u sistemu obaveznog socijalnog osiguranja i koji su dosegli zakonsku dob za penziju, koja će 2026. iznositi 66 godina i dva mjeseca.

Iz ove mjere su isključeni:

samozaposleni i slobodna zanimanja

radnici na mini-poslovima

državni službenici

poljoprivrednici i šumari

prijevremeni penzioneri

Zbog toga veliki broj penzionerskih parova neće moći iskoristiti ovu pogodnost.

Koliko stvarno ostaje od 2.000 eura mjesečno

Iako je dodatna zarada do 2.000 eura mjesečno oslobođena poreza, socijalni doprinosi i dalje se plaćaju, uključujući zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu njegu. Primjerice, pri dodatnoj zaradi od 2.000 eura mjesečno, penzioner mora platiti oko 207 eura doprinosa, pa mu neto ostaje približno 1.793 eura.

Kritike sindikata

Aktivna penzija nailazi i na kritike. Njemački sindikalni savez (DGB) upozorava da će mjera državu koštati stotine miliona eura godišnje, a da pritom ne rješava ključne probleme tržišta rada.

Posebno se ističe da u fizički zahtjevnim zanimanjima većina radnika ne može nastaviti raditi nakon dostizanja penzijske dobi. Također, nije jasno koliko će poslodavaca uopće biti spremno zadržati starije radnike.

Procjene o broju korisnika se razlikuju: Ministarstvo finansija očekuje oko 168.000 zaposlenih penzionera, dok Institut za ekonomska istraživanja procjenjuje oko 230.000. Trošak za državni budžet procjenjuje se na oko 890 miliona eura godišnje.

Vlada planira nakon dvije godine preispitati učinkovitost mjere, a ostaje otvoreno pitanje hoće li aktivna penzija doista pomoći u ublažavanju nedostatka radne snage.