Nije samo Trump: Ovo su osuđivani političari koji su uspjeli postati lideri svojih država

S ponovnim izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, interes javnosti za političare s kriminalnim presudama koji su unatoč tome stigli do najviših državnih funkcija ponovo raste. Trumpov povratak u Bijelu kuću dolazi nakon niza pravnih bitaka i kontroverzi, uključujući historijsku presudu za falsifikovanje poslovnih dokumenata 2024. godine, čime je postao prvi bivši američki predsjednik s krivičnom presudom koji se ponovo kandidirao i osvojio predsjednički mandat.

Ova situacija postavlja zanimljivo pitanje: koliko su pravne borbe zaista ozbiljan izazov i prepreka za političare na vrhuncu moći? U političkoj historiji mnogi lideri, od Nelsona Mandele do Luiza Inácia Lule da Silve, suočili su se s kriminalnim osudama i čak zatvorskim kaznama prije ili tokom svoje karijere, ali su uspjeli osvojiti podršku naroda i vratiti se na pozicije uticaja.

Evo pregleda najpoznatijih političara koji su postali predsjednici uprkos kriminalnim presudama koje su ih pratile tokom karijere ili prije samih izbora. Ovi lideri iz različitih zemalja često su se suočavali s pravnim problemima, ali su na kraju uspjeli preokrenuti situaciju u svoju korist i postati važni politički akteri.

Nelson Mandela (Južnoafrička Republika) – Mandela je bio osuđen za sabotažu protiv aparthejdske vlasti i proveo je 27 godina u zatvoru. Nakon puštanja, 1994. postao je prvi crni predsjednik Južne Afrike, a njegova kazna pretvorila se u simbol borbe za pravdu i pomirenje.

Luiz Inácio Lula da Silva (Brazil) – Lula je bio osuđen na osnovu korupcijskih optužbi 2017. godine, ali je presuda poništena 2021. zbog proceduralnih grešaka. Taj pravni preokret omogućio mu je da se kandiduje na izborima 2023. i osvoji predsjedničku funkciju, naglašavajući složeni odnos između politike i pravde u Brazilu.

Donald Trump (Sjedinjene Američke Države) – Bivši i novi američki predsjednik je 2024. proglašen krivim po 34 točke optužnice za falsifikovanje poslovnih dokumenata, što je povezano s isplatom tzv. "hush money" tokom njegove prve predsjedničke kampanje 2016. godine. Ova presuda je prvi slučaj da je jedan bivši američki predsjednik osuđen na osnovu kriminalnih optužbi, što naglašava kontroverznost i polarizaciju Trumpovog političkog djelovanja.

Adolf Hitler (Njemačka) - Hitler je bio uhapšen 1923. godine nakon neuspjelog pokušaja državnog udara poznatog kao Putsch u Munchenu (ili Beer Hall Putsch). Tokom ovog pokušaja, Hitler i njegovi pristaše pokušali su preuzeti vlast u Bavarskoj, ali su naišli na otpor i bili poraženi. Nakon toga je Hitler uhapšen i optužen za visokog izdaju. U zatvoru je proveo oko 9 mjeseci, od 1923. do 1924. godine. Tokom boravka u zatvoru, Hitler je napisao svoje poznato djelo Mein Kampf (Moja borba), u kojem je izložio svoje političke stavove, antisemitizam i ideje o budućnosti Njemačke. Nakon izlaska iz zatvora, Hitler je nastavio graditi svoju političku moć i na kraju postao kancelar Njemačke 1933. godine.

Anwar Ibrahim (Malezija) – Anwar Ibrahim, političar iz Malezije, bio je uhapšen i osuđen na optužbe za sodomiju i korupciju. Iako je tvrdio da su optužbe politički motivisane, proveo je nekoliko godina u zatvoru, pre nego što je postao ključni politički lider u Maleziji. Iako nije postao predsjednik, njegova politička karijera i uticaj u zemlji su značajni.

José Mujica (Urugvaj) – Mujica je bio predsjednik Urugvaja od 2010. do 2015. godine. Prethodno je bio lider gerilske grupe Tupamaros i bio je zatvoren zbog svoje političke aktivnosti. Nakon izlaska iz zatvora, postao je politički lider i kasnije predsjednik.

Silvio Berlusconi (Italija) – Italijanski premijer bio je osuđen za poreznu prevaru 2013., što ga je nakratko isključilo iz javne funkcije. Ipak, Berlusconi je ostao politički aktivan i do svoje smrti 2023., često na rubu skandala.

Charles Taylor (Liberija) – Taylor je bio osuđen pred međunarodnim sudom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog svoje uloge u građanskom ratu u Sijera Leoneu. Njegov slučaj iz 2012. jedan je od rijetkih u kojem je bivši predsjednik osuđen na osnovu optužbi za ratne zločine.

Mohamed Morsi (Egipat) – Morsi, prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta, suočio se s optužbama za podsticanje na nasilje nakon što je smijenjen 2013. godine. Njegov mandat i kasnija osuda odražavaju političke sukobe u Egiptu sve do njegove smrti u pritvoru 2019. godine.

Chen Shui-bian (Tajvan) – Nakon završetka svog mandata, Chen je osuđen zbog korupcije 2009. godine, što je izazvalo veliku pažnju javnosti i podstaklo rasprave o integritetu u tajvanskoj politici.

Alberto Fujimori (Peru) – Fujimori je osuđen 2009. godine zbog kršenja ljudskih prava i korupcije tokom svog predsjedništva u 1990-im. Ova presuda imala je veliki utjecaj na Peru i predstavlja važan trenutak za borbu protiv autoritarizma u Latinskoj Americi.

Park Geun-hye (Južna Koreja) – Prva žena predsjednik Južne Koreje, Park je smijenjena i osuđena zbog korupcije i zloupotrebe moći, za što je prvobitno osuđena na 24 godine zatvora, ali je pomilovana 2021.

Jacob Zuma (Južnoafrička Republika) – Bivši predsjednik Južne Afrike osuđen je zbog nepoštovanja suda 2021. nakon što je odbio učestvovati u istrazi o korupciji. Njegova presuda izazvala je nemire, naglašavajući napetosti zbog korupcije u zemlji.

Ovi lideri su dokaz da političari, čak i uz ozbiljne pravne prepreke, često pronalaze način da ostanu relevantni u javnom životu, dok njihovi pravni problemi naglašavaju složenost odnosa između zakona i politike.