Misteriozna ''Bolest X'' hara Kongom i naučnici još uvijek ne znaju šta je

Južozapadni dio Demokratske Republike Kongo (DR Kongo) nedavno je pogođen misterioznom bolešću koja je u samo dvije sedmice odnijela između 67 i 143 života. Simptomi bolesti uključuju groznicu, glavobolju, kašalj i anemiju, a posebno su pogođene žene i djeca. Iako su zdravstveni zvaničnici započeli istragu, uzrok ove smrtonosne epidemije ostaje nepoznat, piše Science Alert.

Prvi korak u istrazi uključuje razmatranje bolesti koje su endemske za regiju, poput malarije, denga groznice ili chikungunye. Međutim, zdravstvene vlasti suočavaju se s brojnim preprekama, uključujući ograničene dijagnostičke kapacitete, probleme s prikupljanjem uzoraka te logističke poteškoće u njihovom transportu i analizi.

U siromašnim zemljama poput DR Konga, većina laboratorija može testirati samo na uobičajene patogene. Identifikacija rijetkih uzročnika često zahtijeva specijalizirane laboratorijske analize, poput genske sekvenciranja, koje su često dostupne samo u inostranstvu. Međutim, međunarodno dijeljenje bioloških uzoraka često izaziva sporove zbog nejednakog dijeljenja koristi između zemalja.

Još jedan izazov je utvrđivanje stvarnog obima epidemije. Mnogi oboljeli ne traže medicinsku pomoć zbog nedostatka zdravstvenih ustanova u udaljenim područjima. DR Kongo ima manje od dva ljekara na 10.000 stanovnika, što je jako malo.

Globalni problem praćenja zaraznih bolesti dodatno komplikuje situaciju. Klimatske promjene, urbanizacija i krčenje šuma povećavaju rizik od prenošenja infekcija sa životinja na ljude. Istovremeno, nadzor zaraznih bolesti u siromašnijim zemljama često je fragmentiran, nedovoljno finansiran i spor.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokušava unaprijediti nadzor putem inicijativa poput programa „7-1-7“, koji ima cilj da epidemije budu otkrivene u roku od sedam dana, prijavljene zdravstvenim vlastima u roku jednog dana, a da odgovor na epidemiju počne u roku od sedam dana. Međutim, za brzo šireće bolesti, čak i ovakvi rokovi mogu biti prekasni.

Bez globalno poboljšanog sistema nadzora zaraznih bolesti, postoji rizik da će naredna pandemija proći nezapaženo sve dok ne bude prekasno. Inicijative poput međunarodnih mreža za nadzor patogena nude nadu, ali njihova učinkovitost tek treba biti dokazana.