Ko će biti novi državni sekretar SAD? Četiri su opcije a jedan je naročito ''zagrijan'' za Balkan

Nakon povratka Donalda Trumpa na američku političku scenu, američki mediji spekulišu o mogućim imenovanjima u njegovoj novoj administraciji. Među ključnim pozicijama je ona državnog sekretara, a među najizglednijim kandidatima spominju se Richard Grenell, Vivek Ramaswamy, Marco Rubio i Bill Hagerty. Na Balkanu najviše pažnje privlači ime Richarda Grenella, bivšeg američkog ambasadora u Njemačkoj i specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, poznatog po bliskim vezama s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, Adi Ćerimagić, rekao je za N1 da smatra da Trumpov drugi mandat neće biti sličan prvom, budući da sada ima iskustvo i izgrađenu mrežu lojalnih ljudi. Ćerimagić navodi da će Trump, iako Balkan vjerovatno neće biti prioritet njegove administracije, nastojati osigurati ključne pozicije za najbliže saradnike. U tom kontekstu, Grenell bi, kao blizak saradnik i lojalni Trumpov pristalica, mogao dobiti veću ulogu u regionu. Grenellovi javni istupi često su ukazivali na podršku Beogradu, a njegov pragmatičan pristup može biti ključan za postizanje specifičnih dogovora.

Grenellove veze s Beogradom i Tiranom mogle bi odigrati ključnu ulogu u njegovom potencijalnom utjecaju na Balkanu, smatra Ćerimagić. Kao ambasador, Grenell je bio među prvim američkim diplomatama koji su doveli u pitanje optužbe o gomilanju srpske vojske na granici s Kosovom, iako je kasnije priznao njihovu tačnost. Njegova sklonost ka saradnji sa Beogradom pokazala se i u prvom Trumpovom mandatu, kada je aktivno pritiskao tadašnje vlasti u Prištini. Ovakva pragmatičnost, smatra Ćerimagić, može se očekivati i sada – posebno ako se Trumpova administracija odluči posvetiti konkretnim ekonomskim ili političkim dogovorima.

Ćerimagić ističe da Balkan vjerovatno neće biti prioritet američke vanjske politike, s obzirom na brojne izazove s kojima će se Trump suočiti na globalnom nivou. Trenutne tenzije između SAD-a i ključnih svjetskih sila, kao što su Kina, Rusija i Iran, zahtijevat će mnogo pažnje, dok će evropski odnosi biti pod pritiskom zbog neslaganja po pitanju politike prema ovim zemljama. Također, Trumpov tim priprema se za imenovanje više od 7.000 ljudi u prvih šest mjeseci mandata, što je izazov koji dodatno komplikuje pitanja poput Balkana.

Ako Grenell zauzme visoku poziciju u Trumpovoj administraciji, postoji mogućnost da će se SAD okrenuti prema proaktivnijoj ulozi u odnosima između Srbije i Kosova te prema većem angažmanu s vladama u Banjaluci, Podgorici i Skoplju. Ćerimagić dodaje da će važnu ulogu igrati i evropske članice, jer Balkan nije centralna tačka američke politike. Balkanska pitanja bi se mogla intenzivirati samo ako američka politika u regionu pronađe jasne interese i odgovore na lokalne izazove.

U međuvremenu, Ćerimagić podsjeća da bi Trumpova administracija mogla preuzeti pragmatičan pristup kakav je Grenell već ranije pokazao – fokusiran na konkretne dogovore, čak i ako to podrazumijeva promjenu stavova u ključnim trenucima. Na kraju, ostaje da se vidi hoće li Balkan postati važno pitanje u američkoj vanjskoj politici i hoće li se Grenellov utjecaj pokazati ključnim za odnose u regionu.