Kinesko-kanadsko strateško partnerstvo ili tiha pobjeda Narodne Republike Kine

Često citirani kineski mislilac Sun Tzu u Umijeću ratovanja kazao je da "onaj ko poznaje svog neprijatelja, a dobro poznaje sebe, pobijedit će u svakoj bitci". Razmišljajući o bilateralnim odnosima između Kine i Kanade, zamijenivši prastaru riječ "neprijatelj" savremenom riječju "partner", do prije nekoliko mjeseci moglo se kazati da je Kina bila nekoliko velikih koraka ispred Kanade jer poznaje Kanadu, dok Kanada ne poznaje Kinu.

Razvoj događaja u posljednjih nekoliko mjeseci, ali i opći globalni kontekst u kojem živimo zbog radikalizirane i nepredvidive politike Sjedinjenih Američkih Država, sugerira da se može reći kako je Kanada konačno spoznala Kinu i shvatila da mora promijeniti svoju percepciju te da u Kini, umjesto opasnosti, pronađe pravog i pouzdanog ekonomskog partnera.

Upravo je to učinio kanadski premijer Mark Carney, koji je jučer završio svoju trodnevnu veliku posjetu Narodnoj Republici Kini, posjetu koju je kineski predsjednik Xi Jinping nazvao "prekretnicom". Prvi put nakon 2017. godine jedan kanadski premijer stigao je u posjetu Kini. Od tada su bilateralni odnosi bili hladni, a veliki dio krivice za to snosi prethodni kanadski premijer Justin Trudeau. U njegovo vrijeme moglo se zaista reći da Kanada ne poznaje Kinu.

Trudeau je imao dvije neuspješne posjete Kini, 2016. i 2017. godine, nakon čega su odnosi zahladnjeli, a vrhunac zahlađenja dosegnut je kada je Kanada, po nalogu Sjedinjenih Američkih Država, krajem 2018. godine na aerodromu u Vancouveru uhapsila finansijsku direktoricu kompanije Huawei, Meng Wanzhou. Narodna Republika Kina je odmah odgovorila hapšenjem dvojice kanadskih diplomata, Michaela Kovriga i Michaela Spavora. Tek u septembru 2021. godine puštena je Meng Wanzhou, a dvojica Kanađana istog dana.

Odnosi su ostali veoma hladni, a zatim je 2024. godine Trudeau, na nagovor Amerikanaca, udvostručio carine na električne automobile iz Kine. Odgovor Narodne Republike Kine bio je očekivan, kao i prilikom hapšenja u Vancouveru. Odmah su uvedene visoke carine na glavne kanadske poljoprivredne proizvode, prije svega na uljanu repicu, odnosno kanolu.

Zato je veoma važna posjeta aktuelnog kanadskog premijera, prije svega zato što se uopće dogodila. Jedan davni i dugogodišnji kanadski premijer, Wilfrid Laurier, koji je vladao od 1896. do 1911. godine, kazao je nešto što se suštinski odnosi na Kinu, ali ovih posljednjih dana i na Kanadu: „Jedini način da odbranite vlastite ideje i principe jeste da ih svima učinite poznatim.“ Premijer Carney je došao u Kinu u teškim ekonomskim i političkim trenucima za Kanadu. Ekonomskim zato što Kanada sve više trpi visoke kineske carine za koje je, kako smo vidjeli, sama kriva. Političkim zato što je postala objekt agresivnog američkog predsjednika kojem otimanje tuđih teritorija ili aneksija susjednih zemalja ne predstavlja nikakav međunarodni skandal. Za Kanadu je gotovo preko noći predviđena sudbina da se spoji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kanada to, naravno, ne želi i stoga joj približavanje Kini može samo odgovarati.

Kina je, nakon Sjedinjenih Američkih Država, najvažniji trgovinski partner Kanade, a trenutna posjeta Carneyja trebala bi tu saradnju dodatno ojačati. Kanada želi strateško partnerstvo fokusirano na pitanja u kojima nema razmimoilaženja, a to je prije svega trgovina. „Kanada mora zacrtati jednu liniju svoje plovidbe svijetom koja će biti onakva kakva je realno, a ne onakva kakvu bismo željeli da bude“, rekao je Carney, dodajući da „Kanada i Kina imaju različite sisteme i da međusobno poštuju te razlike“.

Posjeta kanadskog premijera bila je zaista uspješna i obećavajuća. Mark Carney je u četvrtak, 15. januara, najavio "novu eru odnosa između Kanade i Kine". Na sastanku s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom riješeni su problemi dodatnih carina, pa će Kina smanjiti carinske stope na uljanu repicu sa 76 posto na 15 posto, počevši od 1. marta ove godine. Zauzvrat će Kanada otvoriti svoja vrata kineskim električnim automobilima i za 49 hiljada vozila smanjiti porez sa 100 posto na 6,1 posto. U četvrtak, 15. januara, potpisano je osam protokola o saradnji koji, kako kaže Carney, predstavljaju "temelje novog strateškog partnerstva s Kinom".

Kineski premijer Li Qiang izjavio je da su "Kina i Kanada zemlje koje su ekonomski snažno komplementarne" te da je Kina spremna jačati razmjenu na različitim nivoima i u različitim oblastima, uključujući ekonomiju, trgovinu, nauku, tehnologiju i poljoprivredu.

U vremenu haosa koji je izazvao Donald Trump, koji prema Kini ima neprijateljski, a prema Kanadi nipodaštavajući stav, strateško partnerstvo dviju velikih zemalja, srdačnost susreta i konkretni rezultati predstavljaju najbolji tihi odgovor i jasnu poruku obje države.

Ovo je istovremeno tiha pobjeda Kine, jer Narodna Republika Kina polako i strpljivo uspijeva uvjeriti zemlje svijeta da vodi miroljubivu politiku i da može biti pouzdan strateški partner ukoliko se bilateralni odnosi grade iskreno i s dobrim namjerama s obje strane. Kanadski premijer je to shvatio i od čovjeka koji je prije dvanaest mjeseci Kinu doživljavao kao planetarnu opasnost i globalni remetilački faktor, osjetivši pravu opasnost s mjesta odakle je najmanje očekivao, postao je zagovornik ozbiljne i dalekosežne bilateralne saradnje između Kanade i Narodne Republike Kine.

Piše: prof. Slobodan Šoja, historičar i diplomata iz Sarajeva