Kineski ministar spoljnih poslova Wang Yi o diplomatskoj politici i spoljnim odnosima

Konferencija za novinare, upriličena povodom 4. zasjedanja Svekineskog narodnog kongresa 14. saziva, danas je održana u Pekingu. Kineski ministar spoljnih poslova Wang Yi odgovarao je na pitanja domaćih i stranih novinara o kineskoj diplomatskoj politici i spoljnim odnosima.

Wang Yi je tom prilikom izjavio da se u današnjem svijetu promjene brzo razvijaju, transformacije i nemiri se istovremeno događaju, a ratovi i konflikti se pojavljuju jedan za drugim. Danas Kina ubrzano gradi snažnu državu, nacionalno pomlađivanje je nezaustavljivo, a međunarodni uticaj raste iz dana u dan.

„Kao najvažnija snaga mira, stabilnosti i pravde na svijetu, imamo puno povjerenje u budućnost čovječanstva. Želimo da zajedno sa svim zemljama koje dijele iste ciljeve težimo ka cilju izgradnje zajednice sa zajedničkom budućnošću čovječanstva i da neprekidno pišemo novo poglavlje epohe mira, razvoja, saradnje i obostrane koristi“, izjavio je Wang.

Wang je izjavio da diplomatija na nivou šefova država predstavlja oslonac kineske diplomatije. Suočavajući se sa složenom međunarodnom situacijom u proteklih godinu dana, predsjednik Xi Jinping sproveo je veličanstvenu diplomatiju na nivou šefova država, stvarajući važne historijske trenutke.

„Sve više zemalja shvata da kineska diplomatija, koju predsjednik lično planira i predvodi, pruža najdragocjeniju stabilnost i izvjesnost u nestabilnom svijetu, postajući nezamjenjiv stub u globalnom haosu“, naveo je Wang.

Wang je ukazao da, suočavajući se sa kompleksnom međunarodnom situacijom, odnosi između Kine i Rusije ostaju „stabilni poput planine, uprkos olujama“.

Kinesko ruski strateški odnosi saradnje i partnerstva od početka su, kako je Wang rekao, uspostavljeni na osnovu jednakosti, poštovanja i obostrane koristi, što pokazuje suštinu novih međunarodnih odnosa. Oni predstavljaju smjer novih odnosa velikih zemalja. Kina i Rusija su strateški nezavisne, međusobno poštuju ključne interese, ne nameću sopstvenu volju i agendu drugoj strani, pridržavaju se načela neulaska u saveze, neprotivljenja i neciljanja trećih strana. Kina i Rusija imaju visoko političko međusobno povjerenje. Međusobno oslanjanje je suštinska karakteristika kinesko ruskih odnosa.

„Ne plašimo se nikakvih spoljnih provokacija i pritisaka i imamo snažnu stratešku otpornost“, rekao je Wang.

Kina i Rusija blisko sarađuju i ostvaruju najviše strateških saglasnosti i najbližu stratešku saradnju oko međunarodnih i regionalnih pitanja.

Wang je izjavio da odnosi Kine i SAD utiču na sve strane i na svijet. Ukoliko dvije zemlje ne komuniciraju, to će samo dovesti do nesporazuma i pogrešnih procjena, a sukobi i konfrontacija donijeće štetu cijelom svijetu.

Kina i SAD su, kako je rekao, velike zemlje. Nijedna ne može da promijeni drugu, ali mogu da promijene način „druženja“. To znači da se obje strane međusobno poštuju, štite osnov mirne koegzistencije i traže budućnost uz obostrano korisnu saradnju. To je u skladu sa interesima dva naroda i sa očekivanjem međunarodne zajednice.

Dvojica lidera zadržali su dobru komunikaciju na najvišem nivou, pružajući važno strateško osiguranje za poboljšanje i razvoj odnosa Kine i SAD, ostvarujući stabilnost kinesko američkih odnosa kroz uspone i padove.

„Agenda o kinesko američkom kontaktu na visokom nivou već je stavljena na naš sto“, rekao je Wang.

„Sada je potrebno da obje strane to pažljivo pripreme, stvore odgovarajuće okruženje, kontrolišu postojeće razlike i uklone nepotrebne smetnje“, naglasio je Wang.

„Za stabilne i zdrave odnose između Kine i Evrope ključno je da Evropa ima ispravno razumijevanje Kine“, izjavio je Wang Yi.

„Od prošle godine odnosi između Kine i evropskih zemalja ponovo jačaju“, rekao je Wang, dodajući da je vrijednost međusobne trgovine premašila bilion dolara, dok je više od dva miliona evropskih turista putovalo u Kinu zahvaljujući bezviznom režimu.

„Evropski lideri su također obavili niz posjeta Kini, a postignut je i veliki broj sporazuma o saradnji. Činjenice pokazuju da odnosi između Kine i Evrope stabilnost crpe iz zajedničkih interesa, a sigurnost iz partnerstava koja donose obostranu korist“, rekao je Wang.

Ministar spoljnih poslova je rekao da Kina dosljedno smatra Evropu važnom snagom koja doprinosi stabilnosti međunarodnog poretka i ključnim partnerom u procesu kineske modernizacije.

Ističući da se Kina i Evropa međusobno dopunjuju, Wang je rekao da međuzavisnost nije rizik, isprepleteni interesi nisu prijetnja, a otvorenost i saradnja neće oslabiti ekonomsku bezbjednost, dok će podizanje zidova i barijera dovesti samo do samoizolacije.

On je izjavio da pitanje odnosa Kine i Japana zavisi od izbora japanske strane. Prošle godine obilježena je 80. godišnjica pobjede u Ratu otpora kineskog naroda protiv japanske agresije. U ovoj posebnoj godini ono što bi Japan trebalo da uradi jeste da duboko preispita pogrešne puteve kojima je prošao, uključujući loše postupke agresije i kolonizacije Tajvana.

Međutim, kako je istakao Wang, aktuelni japanski lideri izjavili su da bi slučaj Tajvana predstavljao takozvanu „krizu opstanka“ Japana, kao i da se na osnovu toga može koristiti takozvana kolektivna samoodbrana. Svi znaju da je preduslov korištenja prava na samoodbranu da je zemlja napadnuta oružjem.

Wang je iznio četiri pitanja o tome: poslovi Tajvana su unutrašnji poslovi Kine, kakvo pravo ima Japan da se miješa? Ukoliko se nešto dogodi u regionu Tajvana, u Kini, kakvo pravo Japan ima da koristi pravo na samoodbranu? Da li takozvano kolektivno pravo na samoodbranu znači da treba isprazniti odredbe koje odriču pravo na ratovanje iz „mirovnog ustava“ Japana? Podsjećajući se da je nekada japanski militarizam pokrenuo agresiju pod izgovorom „situacije opasnosti po opstanak“, kineski narod i narodi drugih azijskih zemalja zabrinuti su kuda to Japan želi da ide.