Kako bi Iran mogao uzvratiti ako Trump napadne? Ovo su 3 moguća scenarija
Iran je ranjen, ali opasan/Anadolija/Khamene.ir
Skoro pola stoljeća Iran se priprema za rat sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ne mogavši se vojno mjeriti s američkom silom, Teheran se umjesto toga fokusirao na načine kako nametnuti visoke troškove koji bi mogli uzdrmati Bliski istok i globalnu ekonomiju.
Kako američka udarna grupa nosača aviona stiže na Bliski istok, a američki predsjednik Donald Trump upozorava da bi mogao napasti Iran, strah od šireg rata ponovo raste. Uprkos tome što je znatno oslabljen izraelskim i američkim napadima prošlog ljeta, kao i rastućim unutrašnjim nemirima u posljednje vrijeme, iranski režim i dalje ima niz opcija za uzvratni udar, kažu stručnjaci. To uključuje napade na američke interese i Izrael, mobilizaciju savezničkih grupa te ekonomske mjere odmazde koje bi mogle izazvati globalna previranja, piše CNN.
Način na koji će Teheran koristiti alate koji su mu na raspolaganju zavisi od nivoa prijetnje za koji procijeni da mu prijeti.
- Režim ima mnogo sposobnosti koje može upotrijebiti ako ovo vidi kao egzistencijalni rat, rekao je Farzin Nadimi, viši saradnik Washington Institutea, specijaliziran za sigurnosna i odbrambena pitanja Irana.
- Ako ovo dožive kao posljednji rat, mogli bi upotrijebiti sve što imaju, dodao je.
Ovo su opcije koje stoje pred Iranom u slučaju napada na njega.
Rakete i dronovi
Vjeruje se da Iran ima hiljade raketa i dronova u dometu američkih trupa raspoređenih u brojnim državama Bliskog istoka, te je zaprijetio da će ih napasti, kao i Izrael.
U junu, nakon što je Izrael izveo iznenadni napad na Iran, Islamska Republika uzvratila je ispaljivanjem talasa balističkih raketa i dronova prema Izraelu, nanijevši štetu probijanjem sofisticiranih izraelskih sistema protuzračne odbrane.
Iranski zvaničnici tvrde da su mnoge zalihe potrošene u tom ratu u međuvremenu obnovljene, a američki zvaničnici vjeruju da ti borbeno testirani sistemi, zajedno sa zastarjelim ruskim i američkim borbenim avionima koje Iran posjeduje, i dalje predstavljaju prijetnju.
Iranski samoubilački dron Shahed, naprimjer, pokazao se kao razorno oružje u ruskom ratu u Ukrajini. Iranski režim je također razvio, testirao ili rasporedio više od 20 tipova balističkih raketa, uključujući kratkodometne, srednjeg i dugog dometa, sposobne da ugroze ciljeve sve do južne Evrope.
- Imamo 30 do 40 hiljada američkih vojnika raspoređenih u osam ili devet objekata u toj regiji“, rekao je američki državni sekretar Marco Rubio u srijedu.
- Svi su unutar dometa niza hiljada iranskih jednosmjernih bespilotnih letjelica i iranskih balističkih raketa kratkog dometa koje prijete našem vojnom prisustvu, dodao je.
Dva američka zvaničnika rekla su za CNN da iranske vojne sposobnosti, iako znatno inferiornije i starije u odnosu na moderne američke sisteme, čine odlučujući američki udar na Iran mnogo težim.
Teheran je više puta upozorio da bi, ako bude napadnut, uzvratio i protiv američkih saveznika u regiji. Kada su američki bombarderi tokom ljeta pogodili iranske nuklearne objekte, Iran je izveo presedanom obilježen raketni napad na Katar, ciljajući zračnu bazu Al Udeid, najveću američku vojnu instalaciju na Bliskom istoku.
Mobilizacija saveznika
Tokom protekle dvije godine Izrael je snažno udario na iransku regionalnu mrežu saveznika, značajno ograničivši sposobnost režima da projektuje moć izvan svojih granica.
Ipak, ti saveznici su se zakleli da će braniti Islamsku Republiku. Iračke grupe poput Kataeb Hezbollaha i Harakat al Nujabe, milicije koje su i ranije napadale američke snage, kao i libanski Hezbollah, saopćili su ove sedmice da će priteći Iranu u pomoć ako bude napadnut.
U nedjelju je Abu Hussein al Hamidawi, komandant Kataeb Hezbollaha, pozvao iranske lojaliste "širom svijeta da se pripreme za totalni rat u podršci Islamskoj Republici".
Uprkos prijetnjama, iranski saveznici suočavaju se s ograničenjima. U Libanu je nekada moćni Hezbollah znatno oslabljen nakon 13 mjeseci sukoba s Izraelom i sada se suočava s domaćom kampanjom razoružanja. U Iraku su iranski podržani militanti moćni, ali se i oni suočavaju s pritiscima centralne vlade, koja je pod sve većim američkim pritiskom da ograniči iranski uticaj.
Huti u Jemenu bili su meta i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, ali ostaju jedan od najrazornijih iranskih posrednika i također su nagovijestili da će braniti svog pokrovitelja. Prošlog vikenda Huti su objavili video s prikazom broda u plamenu, uz jednostavan natpis: "Uskoro".
Uz iransku podršku proteklih godina, ova grupa je napadala Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Izrael, kao i američke brodove u Crvenom moru.
Ekonomski rat
Iran je više puta upozorio da rat protiv njega neće ostati ograničen na Bliski istok, već će poslati šok valove širom svijeta. Iako je vojno slabiji, Teheran ima značajan uticaj kroz sposobnost da poremeti energetska tržišta i globalnu trgovinu u jednom od strateški najosjetljivijih regiona svijeta.
Iran, jedan od najvećih svjetskih proizvođača energije, nalazi se uz Hormuški moreuz, uski morski prolaz kroz koji prolazi više od petine svjetske nafte i veliki dio globalnog prometa tečnog prirodnog gasa. Režim je zaprijetio da će ga zatvoriti ako bude napadnut, što bi, upozoravaju stručnjaci, moglo dovesti do naglog rasta cijena goriva daleko izvan iranskih granica i izazvati globalni ekonomski pad.
Stručnjaci navode da bi ciljanje globalne ekonomije kroz moreuz mogla biti jedna od najefikasnijih iranskih opcija. Ujedno je i najopasnija zbog širokog dometa posljedica.
Produženo zatvaranje moreuza predstavljalo bi "opasan scenarij", rekao je Umud Shokri, energetski strateg sa sjedištem u Washingtonu i viši gostujući saradnik na Univerzitetu George Mason.
- Čak i djelimični poremećaji mogli bi izazvati nagle skokove cijena, poremetiti lance snabdijevanja i pojačati inflaciju širom svijeta. U takvom scenariju globalna recesija bila bi realan rizik, istakao je Mason.
Takav potez vjerovatno bi bio krajnja opcija za Iran, jer bi ozbiljno poremetio i vlastitu trgovinu, kao i trgovinu susjednih arapskih država, od kojih su mnoge lobirale kod Trumpa da ne napadne Iran i obećale da neće dozvoliti Washingtonu korištenje njihove teritorije za napad na Iran.
Iranski režim tvrdi da ima pomorske baze duboko pod zemljom duž svoje obale, s desetinama brzih jurišnih čamaca spremnih za raspoređivanje po vodama Perzijskog zaljeva. Vojska je tokom tri decenije gradila vlastitu flotu brodova i podmornica, uz ubrzanu proizvodnju posljednjih godina u iščekivanju mogućeg pomorskog sukoba.
Penzionisani viceadmiral Robert Harward, bivši pripadnik američkih mornaričkih specijalnih snaga i nekadašnji zamjenik komandanta Centralne komande SAD, rekao je da iranske pomorske sposobnosti i saveznici predstavljaju izazov za plovidbu u Hormuškom moreuzu koji se "može vrlo brzo riješiti". Međutim, "asimetrična" sredstva poput mina, dronova i drugih taktika mogla bi predstavljati ozbiljan problem za pomorski saobraćaj i protok nafte.
Iranova sposobnost da poremeti globalnu plovidbu i uzdrma svjetsku ekonomiju ima historijski presedan.
Pred kraj dugotrajnog rata s Irakom osamdesetih godina, Iran je postavljao pomorske mine u Perzijskom zaljevu, uključujući i područje blizu moreuza, od kojih je jedna 1988. godine skoro potopila američki ratni brod USS Samuel B. Roberts dok je pratio kuvajtske tankere tokom onoga što je postalo poznato kao "Tanker rat".
Godine 2019. nekoliko naftnih tankera napadnuto je u Omanskom zaljevu tokom pojačanih tenzija između Irana i arapskih država Perzijskog zaljeva nakon što se Trump povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Smatralo se da Iran stoji iza tih napada.
Nedavno su, tokom rata Izraela i Hamasa, Huti poremetili komercijalnu plovidbu kroz moreuz Bab el Mandeb u Crvenom moru, kroz koji prolazi oko 10 posto svjetske pomorske trgovine. Zajedno s iranskom sposobnošću da ugrozi saobraćaj kroz Hormuški moreuz, Teheran raspolaže nesrazmjerno velikom moći da nanese globalnu ekonomsku štetu.
- Sljedeći rat možda neće početi u centru Teherana, već u Hormuškom moreuzu i Perzijskom zaljevu, rekao je Nadimi iz Washington Institutea.
