Iran je napadnut, i šta sada? Trump potpuno zbunio svoju administraciju, plan ne postoji
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pripremala je operaciju protiv Irana uz pretpostavku da bi nakon uklanjanja vrha režima mogla uslijediti politička promjena vlasti. Međutim, za razliku od ranije operacije u Venezueli, u Iranu se nije pojavio jasan kandidat koji bi mogao preuzeti vodstvo države.
Uoči zajedničke američko-izraelske akcije u kojoj je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Khamenei i više visokih iranskih dužnosnika, operativci CIA-e pokušavali su uspostaviti kontakte s pojedinim članovima Iranske revolucionarne garde. Prema izvorima upoznatim s operacijom, takvi kontakti bili su ključni dio priprema i prikupljanja obavještajnih informacija.
Prikupljeni podaci pomogli su Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu u provođenju operacije protiv iranskog vodstva, ali američka administracija nije imala jasan odgovor na pitanje ko bi nakon toga mogao preuzeti vlast u zemlji i eventualno sarađivati s Washingtonom.
Kako se sukob razvija, sve je jasnije da bi definisanje ciljeva i postizanje političkog ishoda u Iranu moglo biti znatno složenije nego što je to bio slučaj u Venezueli.
Jedan od izvora upoznatih sa situacijom rekao je da u Iranu trenutno ne postoji koordinirana grupa unutar režima koju bi Sjedinjene Američke Države mogle vidjeti kao novu vladu, niti postoji snažna i organizirana opozicija.
Donald Trump je u telefonskom intervjuu za ABC News rekao da su neki od ljudi za koje je vjerovao da bi mogli preuzeti vlast poginuli u raketnim napadima.
"Kandidati za drugo ili treće mjesto su mrtvi", rekao je Trump.
Treća osoba bliska Trumpovom timu za nacionalnu sigurnost opisala je situaciju u Iranu kao stanje u kojem je razmišljanje o budućem političkom poretku "potpuno raspršeno".
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt branila je operaciju protiv Irana, navodeći da je riječ o pokušaju uklanjanja prijetnji koje predstavlja iranski režim.
"Kao što je predsjednik Trump rekao, ovo je bila naša posljednja, najbolja prilika da udarimo i eliminiramo neprihvatljive prijetnje koje predstavlja ovaj bolesni i zlokobni režim koji vode teroristi", rekla je Leavitt.
Dodala je da je Iran povećavao proizvodnju raketa te upozorila da bi, da Sjedinjene Američke Države nisu reagirale, Iran mogao razviti nuklearno oružje uz zaštitu balističkih projektila.
Trump je u intervjuu za New York Times rekao da bi scenario iz Venezuele mogao biti model za Iran.
"Ono što smo učinili u Venezueli, mislim, savršen je, savršen scenarij", rekao je Trump.
Međutim, politička struktura Irana znatno se razlikuje od Venezuele. Dok je u Venezueli vlast koncentrirana u rukama predsjednika i užeg kruga saradnika, iranski sistem vlasti počiva na teokratskom modelu koji već gotovo pet decenija povezuje vjersko, političko i vojno vodstvo. Takav sistem, prema procjenama analitičara, osmišljen je tako da brzo popunjava praznine u vrhu vlasti.
Bez jasnog političkog partnera u Iranu, Trumpove nade da bi iranski narod mogao brzo srušiti postojeći režim zasad se ne čine izvjesnima. Prema riječima jednog izvora, sigurnosne i paravojne strukture države ostale su uglavnom netaknute i sposobne su reagirati na eventualne proteste.
Amos Hochstein, bivši savjetnik predsjednika Joea Bidena, upozorio je da postoji velika razlika između urušavanja režima i stvarne promjene vlasti.
"Kolaps režima i promjena režima dvije su različite stvari", rekao je Hochstein. "Kolaps režima mogao bi dovesti do kaosa i do višestrukih centara moći koji se natječu jedni s drugima. Osobno ne znam kuda ovo ide. Problem je što mislim da niko ne zna. A bez vojnika na terenu, vrlo je teško stvoriti promjenu režima iz zraka."
U međuvremenu, nova anketa CNN-a pokazala je da 59 posto Amerikanaca ne podržava operaciju protiv Irana, dok 60 posto ispitanika smatra da Trump nema jasan plan za razvoj situacije.
Kritike dolaze i iz konzervativnih krugova. Konzervativni komentator Matt Walsh napisao je da administracija djeluje "blago rečeno, zbunjeno".
Slične nedoumice postoje i među američkim saveznicima. Jedan zapadni diplomat rekao je da međunarodni partneri čekaju jasnije objašnjenje ciljeva operacije, jer Washington još nije predstavio dugoročni plan za Iran i širu regiju.
Za sada su Trump i američki ministar odbrane Pete Hegseth naveli nekoliko vojnih ciljeva operacije, uključujući uništenje iranskih raketnih sposobnosti, slabljenje iranske mornarice, sprječavanje razvoja nuklearnog oružja te zaustavljanje podrške militantnim grupama izvan granica Irana.
Trump je u različitim izjavama spominjao različite vremenske rokove i ciljeve sukoba, od mogućeg završetka operacije za nekoliko dana do scenarija koji bi mogao trajati sedmicama.
Christopher Hill, bivši američki ambasador u Iraku i još nekoliko država, rekao je da će uskoro biti jasno postoji li realna mogućnost formiranja nove vlasti u Iranu.
"Ako ste slušali predsjednika i Hegsetha, jasno je da nisu odlučili o svojim ciljevima i mislim da će to morati učiniti vrlo brzo", rekao je Hill.
Dodao je da zasad ne izgleda vjerovatno da će se uskoro formirati nova vlada u Iranu te da bi američka administracija možda trebala ublažiti očekivanja o promjeni režima.
