Internet ne prestaje govoriti o rani na Trumpovom vratu: Dermatolozi otkrili mogući uzrok

Pojava jarko crvenog osipa na desnoj strani vrata američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvala je brojne reakcije i nagađanja o njegovom zdravstvenom stanju. Iritacija je bila jasno vidljiva dok se 79 godišnji predsjednik ove sedmice u Bijeloj kući obraćao javnosti povodom rata protiv Irana, što je pokrenulo rasprave na internetu o mogućim zdravstvenim problemima i eventualnom liječenju.

Na spekulacije je reagovao ljekar Bijele kuće Sean Barbabella, koji je objavio saopćenje u kojem navodi da je riječ o reakciji na preventivnu kremu.

U saopćenju stoji:

„Predsjednik Trump na desnu stranu vrata nanosi vrlo uobičajenu kremu, što predstavlja preventivni tretman koji mu je propisao liječnik. Predsjednik koristi ovaj tretman tjedan dana i očekuje se da će crvenilo potrajati nekoliko tjedana.“

Iako službena dijagnoza nije potvrđena, na društvenim mrežama pojavile su se brojne pretpostavke o mogućem uzroku osipa. Spominjani su kontaktni dermatitis uzrokovan hemikalijama za čišćenje odijela, rozacea od koje Trump već boluje, ali i herpes zoster, bolni osip koji nastaje kao posljedica virusa vodenih kozica.

Dermatolozi iznijeli moguće objašnjenje

Prema mišljenju nekih dermatologa, najizglednije objašnjenje mogla bi biti aktinična keratoza, česta kožna promjena povezana s dugotrajnim izlaganjem suncu.

Dermatolog Paul Farrant, direktor kompanije Experts in Skin and Hair, rekao je za Daily Mail:

„Ovakav crven i jako upaljen osip na desnoj strani vrata svakako bi mogao biti posljedica liječenja aktinične keratoze, pretkancerogenog stanja kože uzrokovanog oštećenjem od sunca.“

Šta je aktinična keratoza

Aktinične keratoze, poznate i kao solarne keratoze, predstavljaju suhe i ljuskave promjene na koži koje nastaju nakon dugogodišnjeg izlaganja suncu. Najčešće se pojavljuju na dijelovima tijela koji su najizloženiji UV zračenju, poput lica, tjemena, ušiju, vrata, nadlanica i podlaktica.

Ove promjene obično su veličine između jednog i dva centimetra i mogu biti boje kože, ružičaste, crvene ili smeđe. Površina im je često gruba na dodir. Prema procjenama, ovo stanje pogađa oko četvrtinu osoba starijih od 60 godina.

Britanski Nacionalni zdravstveni sistem navodi da stanje najčešće nije ozbiljno, ali postoji mali rizik da se takve promjene razviju u karcinom pločastih stanica, vrstu raka kože. Ako se radi o jednoj promjeni, ljekari često savjetuju praćenje, dok se kod većeg broja lezija ili pojave bolova i svrbeža preporučuje liječenje.

Kako se liječi i zašto nastaje crvenilo

Liječenje može uključivati terapijske kreme, krioterapiju odnosno zamrzavanje promjene ili manji hirurški zahvat.

Klinički imunolog Zachary Rubin pretpostavlja da predsjednik možda koristi kremu 5 fluorouracil, lokalni hemoterapijski tretman koji se nanosi direktno na kožu.

Rubin je objasnio:

„Jedan od mogućih tretmana je lokalna krema pod nazivom 5 FU, koja može uzrokovati da koža postane jako nadražena i crvena, što bi moglo odgovarati onome što ovdje vidimo.“

Dermatolog Paul Farrant smatra da je vjerovatnije riječ o lijeku Tirbanibulin, koji se obično koristi pet dana, što bi se moglo uklopiti u objašnjenje Bijele kuće. Ovaj lijek djeluje tako što uništava abnormalne ćelije kože oštećene suncem.

Dermatolog Christopher Rowland Payne iz londonske klinike The London Clinic objašnjava da je upalna reakcija zapravo očekivani dio terapije.

„Što je upalna reakcija na liječenje jača, to je ishod za pacijenta bolji. Nakon nanošenja kreme očekujemo određeno crvenilo i to nije nužno loše.“

Prema podacima britanskog NHS-a, upalna reakcija tokom liječenja može trajati do 28 dana. U tom periodu koža može postati vlažna, mogu se pojaviti kraste, nakon čega dolazi do postepenog zarastanja. Ponekad se nakon terapije propisuje kratkotrajna upotreba steroidne kreme kako bi se smirila upala.

Rizik od razvoja raka kože

Stručnjaci navode da se samo pet do deset posto aktiničnih keratoza razvije u rak, ali većina karcinoma pločastih stanica počinje upravo kao takve kožne promjene. Rizik je veći kod osoba koje imaju više lezija ili uzimaju imunosupresivne lijekove.

Upozoravajući znakovi da se promjena pretvara u kancerogenu mogu biti brzi rast, zadebljanje, krvarenje ili povećana osjetljivost.

Ako se bolest otkrije u ranoj fazi, rak kože je u velikom broju slučajeva izlječiv. Kao najvažnija prevencija navodi se redovna zaštita od sunca, uključujući svakodnevnu upotrebu krema sa zaštitnim faktorom najmanje 30 i izbjegavanje izlaganja suncu kada je UV zračenje najjače.

Neka novija istraživanja ukazuju i na to da vitamin B3, poznat kao nikotinamid, može smanjiti rizik od razvoja aktiničnih keratoza.