Grenlandski premijer povukao crtu: Jedna stvar mora biti jasna svima, ne želimo biti dio Amerike
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nielsen poručio je da bi se stanovnici tog poluautonomnog teritorija, ukoliko bi morali donijeti odluku odmah, opredijelili za Dansku, a ne za Sjedinjene Američke Države. Izjava je data na zajedničkoj konferenciji za novinare s danskom premijerkom Mette Frederiksen u Kopenhagenu i predstavlja dosad najjasniji stav grenlandskih vlasti nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovo otvorio pitanje pripajanja otoka.
Trump već duže vrijeme tvrdi da bi Sjedinjene Američke Države trebale preuzeti Grenland zbog, kako navodi, prijetnji koje dolaze iz Rusije i Kine. Iz Bijele kuće je ranije spominjana mogućnost kupovine teritorija, uz poruke da se ne isključuje ni upotreba sile. Danska, koja je članica NATO-a, upozorila je da bi takav potez imao ozbiljne posljedice po transatlantski sigurnosni savez.
Grenland ima poseban strateški značaj zbog svog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika. Iako je riječ o najrjeđe naseljenom području na svijetu, lokacija otoka omogućava rano upozoravanje u slučaju raketnih napada i nadzor pomorskih kretanja u arktičkoj regiji. Trump je više puta tvrdio da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a, navodeći da se u njegovoj okolini nalaze ruski i kineski brodovi.
Američka vojska već decenijama ima stalno prisustvo na Grenlandu, s više od stotinu vojnika raspoređenih u bazi Pituffik na sjeverozapadu otoka. Prema važećim sporazumima s Danskom, Sjedinjene Američke Države imaju pravo rasporediti dodatne snage, ali je Trump nedavno izjavio da takvi aranžmani nisu dovoljni te da SAD moraju imati puno vlasništvo nad teritorijem.
Na konferenciji u Kopenhagenu, danska premijerka ocijenila je da se radi o neprihvatljivom pritisku od strane najbližeg saveznika i upozorila da se situacija dodatno komplikuje. Grenlandski premijer naveo je da se teritorij nalazi usred geopolitičke krize, ali je naglasio da je stav jasan.
„Ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku“, rekao je Nielsen. "Jedna stvar mora biti jasna svima. Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država."
Konferencija je održana uoči putovanja danskog ministra vanjskih poslova i njegove grenlandske kolegice u Sjedinjene Američke Države, gdje bi trebali razgovarati s američkim zvaničnicima. U međuvremenu, više saveznika iz NATO-a, uključujući velike evropske zemlje i Kanadu, javno je stalo uz Dansku, ističući da samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojim međusobnim odnosima. Naglašeno je i da se pitanja arktičke sigurnosti trebaju rješavati kolektivno, uz poštivanje međunarodnog prava i suvereniteta.
Zabrinutost oko budućnosti Grenlanda dodatno je pojačana nakon nedavnih američkih vojnih akcija u inostranstvu, kao i Trumpovih ranijih pokušaja da otok kupi tokom svog prvog mandata, kada mu je poručeno da Grenland nije na prodaju.
Interes za Grenland posljednjih godina raste i zbog njegovih prirodnih bogatstava. Otapanje leda usljed klimatskih promjena otvara pristup resursima poput rijetkih zemnih metala, urana i željeza, dok se procjenjuje da bi na tom području mogle postojati i značajne rezerve nafte i plina.
