Geopolitička previranja: EU ekspresno dobija novu članicu, referendum moguć već na ljeto
Island razmatra mogućnost da već u augustu održi referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, prema navodima dva izvora koji su upoznati s pripremama zemlje za proces pristupanja.
Ova informacija dolazi u trenutku kada se ponovo jača fokus na proširenje EU, dok Bruxelles radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelimično članstvo već naredne godine, a Crna Gora, kao trenutno najnaprednija kandidatkinja, prošlog mjeseca je zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, piše Politico.
Ubrzanje planova zbog geopolitičkih napetosti
Vladajuća koalicija u Reykjaviku obećala je da će do 2027. godine organizovati referendum o nastavku pristupnih pregovora, koji su bili zamrznuti od strane prethodne vlade 2013. godine.
Ipak, vremenski okvir mogao bi biti ubrzan zbog geopolitičkih previranja, odluke Washingtona o uvođenju carina Islandu, kao i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.
Očekuje se da islandski parlament u narednim sedmicama objavi datum glasanja, navode izvori koji su željeli ostati anonimni. Ovaj potez uslijedio je nakon više posjeta evropskih političara Islandu te islandskih zvaničnika Bruxellesu.
Ukoliko građani Islanda na referendumu glasaju „za“, zemlja bi mogla postati članica EU prije bilo koje druge kandidatkinje, rekao je jedan od sagovornika.
Jačanje odnosa s Bruxellesom
„Rasprava o proširenju se mijenja“, izjavila je za Politico povjerenica EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir.
„Sve više se govori o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju sposobnosti djelovanja u svijetu u kojem se nadmeću različite sfere utjecaja. To je pitanje za sve Europljane.“
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prošlog mjeseca u Bruxellesu sastala se s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir i poručila da njihovo partnerstvo „nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.
Von der Leyen, koja je posjetila Island u julu prošle godine, pohvalila je jačanje saradnje između Islanda i EU, a novi posjet arktičkoj regiji planira u martu.
Američki pritisak kao faktor ubrzanja
Razgovori o produbljivanju odnosa Islanda s EU i mogućem nastavku pregovora započeli su i prije Trumpovog povratka na funkciju, a jedan zvaničnik EU potvrdio je da je Bruxelles već ranije počeo posvećivati veću pažnju ovoj strateški važnoj zemlji.
Međutim, sve jače poruke iz SAD-a, uključujući šalu Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora na Islandu, da bi zemlja mogla postati 52. američka država, a on njen guverner, dodatno su povećale osjećaj hitnosti.
„Mislim da je spominjanje Islanda četiri puta u Trumpovom govoru u Davosu, dok je govorio o Grenlandu, sigurno usmjerilo pažnju“, rekao je drugi zvaničnik EU upoznat sa situacijom, dodavši da takva retorika mora biti zabrinjavajuća za malu zemlju.
Od zamrzavanja statusa do mogućeg novog početka
Island je zahtjev za članstvo u EU podnio 2009. godine, u vrijeme finansijske krize kada su propale tri glavne komercijalne banke. Vlada je potom zamrznula pregovore u decembru 2013. godine, dok se ekonomija brzo oporavljala, uz upozorenja ekonomista o mogućem kolapsu eurozone.
U martu 2015. Reykjavik je zatražio da se Island više ne smatra državom kandidatkinjom. Geopolitičke okolnosti u proteklom desetljeću značajno su se promijenile. Island nema vojsku i zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku, a za sigurnost se oslanja na NATO članstvo i bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine. Takva realnost, uz ekonomske koristi, utiče na javno mnijenje, gdje ankete pokazuju rastuću podršku članstvu.
Ribarstvo kao glavni izazov
Put prema članstvu ipak nije jednostavan.
„Pristupanje bi u budućnosti moglo naići na značajne domaće političke prepreke“, rekao je za Politico Guðni Thorlacius Jóhannesson, bivši predsjednik Islanda. Najveća potencijalna prepreka su ribolovna prava, koja predstavljaju ključni dio islandske ekonomije i bila su glavno sporno pitanje tokom ranijih pregovora.
„Na kraju se sve svodi na ribu, to je oduvijek bio problem“, rekao je jedan od izvora iz EU. Međutim, postoji važna razlika u odnosu na ranije pregovore, a to je Brexit. Ujedinjeno Kraljevstvo i Island su dugo imali napete odnose zbog ribolova, što je u prošlosti dovelo do tzv. „bakalarskih ratova“ između 1950-ih i 1970-ih godina.
Tokom pristupnih pregovora Islanda napetosti su ponovo rasle zbog količine skuše koju su lovili islandski brodovi, uz prijetnje EU trgovinskim sankcijama. Budući da Britanija više nije članica EU, pitanje ribarstva moglo bi predstavljati manju prepreku.
Mogućnost brzog završetka pregovora
Ako Islanđani odluče nastaviti pregovore, proces bi mogao biti relativno brz. Island je već član Evropskog ekonomskog prostora i Šengenskog područja te je uskladio veći dio svog zakonodavstva s evropskim pravilima. Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja.
Poređenja radi, Crna Gora, kao najnaprednija kandidatkinja, tek je nedavno prešla taj prag. „Na papiru to ne bi trebalo biti previše teško; moglo bi trajati samo godinu dana da se zatvore sva poglavlja“, smatra jedan zvaničnik EU. Ipak, izvor upoznat sa situacijom na Islandu upozorava da bi takav rok mogao biti preambiciozan zbog složenosti pojedinih pregovaračkih tema. Za konačno članstvo Island bi morao održati još jedan referendum nakon završetka pregovora.
Ovisno o trajanju procesa i geopolitičkoj situaciji, prepreke bi mogle biti značajne, jer su sigurnosne koristi članstva za Island važnije od ekonomskih. Island ima peti najveći BDP po stanovniku u svijetu, pa mu članstvo u EU nije toliko finansijski privlačno kao drugim državama koje teže ulasku u blok.
