Francuski filozof koji je upozoravao na opsadu Sarajeva: Trumpov rat u Iranu je pravedan
Francuski filozof i pisac Bernard-Henri Lévy ocijenio je da je američki napad na Iran, koji je naredio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, „pravedan rat“. U autorskom tekstu objavljenom u listu The New York Sun naveo je da su Sjedinjene Američke Države i Izrael „na pravoj strani historije“.
Lévy se u svom tekstu poziva na filozofsku teoriju pravednog rata, tvrdeći da postoje historijski i moralni kriteriji koji mogu opravdati vojnu intervenciju.
„Postoje pravedni ratovi“, piše Lévy, podsjećajući na filozofsku tradiciju koja seže od Svetog Augustina i Svetog Tome Akvinskog, preko Huga Grotiusa, do savremenih autora poput Michaela Walzera.
U tekstu navodi nekoliko kriterija koji, prema toj teoriji, mogu opravdati rat. Jedan od njih je postojanje neposredne prijetnje. Lévy podsjeća na izjavu američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena iz jula 2024. godine, kada je rekao da je Iran bio „na korak od prelaska nuklearnog praga“, odnosno „jednu ili dvije sedmice“ od toga.
Drugi kriterij, prema njegovom objašnjenju, jeste prijetnja katastrofom. Lévy navodi da je Iran godinama ponavljao da je njegov raketni arsenal, a u budućnosti i nuklearno oružje, namijenjen uništenju najmanje jedne države, Izraela.
Treći uslov, prema njegovim riječima, jeste da su prethodno iscrpljene sve druge opcije, posebno diplomatske. Lévy tvrdi da je američka administracija u sedmicama prije napada pokušavala pronaći diplomatsko rješenje, dok su iranski vjerski lideri poručivali da pregovori nisu opcija.
Kao posljednji kriterij navodi odnos između štete koju rat uzrokuje i štete koju sprječava.
„Rat je pravedan kada je šteta koju uzrokuje, u vojnom smislu i u pogledu kolateralnih žrtava, manja od štete koju sprječava“, navodi Lévy, dodajući da bi alternativni scenarij uključivao planirano uništenje jedne države, razorne napade na susjedne zemlje i masakre iranskih civila.
Prema njegovoj ocjeni, prema svim tim kriterijima „Trumpov rat u Iranu je pravedan“.
U tekstu ističe i da se može smatrati da Trump nanosi veliku štetu američkoj demokratiji, ali da istovremeno smatra da bi se kroz ovu situaciju mogao otvoriti prostor za promjenu režima u Iranu.
„Može se vjerovati da predsjednik nanosi veliku štetu američkoj demokratiji. Ali se može i radovati toj lukavosti razuma koja ga čini instrumentom moguće promjene režima u Iranu“, napisao je Lévy.
Istovremeno postavlja pitanje hoće li Trump zaista ići do kraja u toj politici i hoće li doći do promjene vlasti u Iranu.
„Njegove izjave o tome su kontradiktorne“, navodi Lévy, podsjećajući da Trump ponekad govori o rušenju režima i podršci pobunjenim građanima Irana koji su, kako navodi, u januaru prkosili mecima vlasti.
U drugim trenucima, piše Lévy, Trump govori o mogućem kompromisu s umjerenijim elementima vlasti, što bi moglo značiti drugačiji pristup američke vanjske politike.
Francuski filozof također navodi da bi rat mogao biti dug i skup u smislu američkih života.
„Ovaj rat, ako ga Trump dovede do kraja, može biti dug i skup u američkim životima. Ali historija će mu dati za pravo. Ako ne, neće mu oprostiti slabost“, napisao je.
U tekstu se osvrnuo i na pitanje zakonitosti vojne akcije. Prema njegovim riječima, američki predsjednik ima ovlaštenje pokrenuti neprijateljstva, uz obavezu da o tome u roku od dva dana obavijesti Kongres i da povuče trupe nakon devedeset dana ako to Kongres zatraži.
Govoreći o međunarodnom pravu, Lévy navodi da je situacija složenija i da bi Bijela kuća formalno trebala osigurati rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali podsjeća da su i druge vojne intervencije provedene bez takve odluke.
Kao primjere navodi NATO intervenciju na Kosovu 1999. godine, zajedničke francusko-britanske udare u Siriji 2018., rat u Afganistanu 2001. te intervenciju Francuske u Maliju 2013. godine.
Lévy navodi da su u tim slučajevima intervencije opravdavane principima poput „neposredne prijetnje“, „kolektivne samoodbrane među saveznicima“ i „odgovornosti za zaštitu“, koji su dio međunarodnog prava od 2005. godine.
Prema njegovim riječima, ti principi predstavljaju oblik običajnog međunarodnog prava nastalog iz iskustava masakara i genocida koje međunarodna zajednica nije uspjela spriječiti.
Bernard-Henri Lévy je francuski filozof, pisac i politički komentator. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je jedan od međunarodnih javnih intelektualaca koji su upozoravali na nasilje i opsadu Sarajeva te pozivali međunarodnu zajednicu na reakciju.
Više puta je boravio u opkoljenom Sarajevu, gdje je pisao o situaciji u gradu i javno zagovarao snažniji angažman međunarodne zajednice kako bi se zaustavio rat u Bosni i Hercegovini.
