Formira se „bombastični ciklon“ iznad Evrope: Donosi li novembar kišni armagedon?
Foto: Senad Gubelić/Oslobođenje
Sjeverni Atlantik ulazi u aktivnu fazu s pojačanom dinamikom, što krajem oktobra i početkom novembra donosi nestabilne vremenske prilike prema europskom kontinentu. Toplija mora oko Europe potiču razvoj frontalnih sustava s većom količinom vlage i obilnijim oborinama.
Tipičan jesenski obrazac postupno se oblikuje nad Atlantikom i zapadnom Europom. Velike visinske doline razvijaju se na zapadu, donoseći toplinu i vlagu na kontinent. Meteorolozi iz Severe Weather Europe upozoravaju na dugotrajno razdoblje nestabilnog vremena s čestim kišama i povećanim rizikom od poplava početkom novembra.
Iako zonalni zapadni protok zraka s Atlantika obično donosi toplije vrijeme, znatno toplija mora dodatno povećavaju količinu vlage u atmosferi. Većina mora oko Europe i zapadnog Mediterana znatno je toplija nego što je uobičajeno za kraj oktobra, a iznad Atlantika i Europe vidljivi su veliki atmosferski valovi.
Formira se „bombastični ciklon“ koji će donijeti vjetrove do 130 km/h nad Atlantikom i Biskajskim zaljevom, s opasnim strujama i visokim valovima duž obala Francuske, Irske i Škotske. Osim toga, oslabljen uragan Melissa, koji je prethodno opustošio Jamajku, doprinosi širenju dinamike nad Atlantikom.
Oktobar završava povratkom dubokih atmosferskih valova prema zapadnoj Europi, a ovaj obrazac nastavit će se i početkom novembra. Zbog dugih vrućih ljetnih mjeseci i globalnog trenda zagrijavanja mora, temperature mora oko Europe i ove jeseni znatno su iznad prosjeka.
Temperature su niže na sjeveru nego na jugu, ali odstupanja su izražena. U zapadno-središnjem Mediteranu i zapadno od Pirenejskog poluotoka prema Azorima bilježe se temperature od 22–23 °C, dok su uz zapadnu Europu te u Sjevernom i Baltičkom moru temperature između 10 i 15 °C.
Foto: Severe Weather Europe
Posebno zabrinjavajuća zona s neuobičajeno toplim morima nalazi se oko Skandinavije, osobito u regiji Baltičkog mora. Toplija voda potiče razvoj zimskih fronti i oluja kasnije ove godine te može dovesti do obilnijih snježnih ili kišnih razdoblja. Viša anomalija temperature površine mora dodatno pojačava prijenos latentne topline, što znači da toplija voda iz Sredozemlja i istočnog Atlantika unosi više vlage u prizemne slojeve atmosfere.
Ova vlaga pogoduje razvoju ciklona i jača atlantske fronte koje se pomiču prema Europi. Svaka zračna masa postaje „sočnija“, s više vlage za kišne epizode, što dodatno povećava rizik od poplava.
Zbog toga se očekuju obilne oborine, bujične poplave i dublji frontalni sustavi koji mogu stvarati konvektivne linije s grmljavinskim oblacima na hladnim frontama.
Najviše će biti pogođeni Francuska, Irska i Britanska otočja, dok će topli valovi iz Atlantika dosegnuti središnju i istočnu Europu donoseći blaže uvjete. Sredozemlje će zabilježiti pojačane kiše zbog vrućih mora, a sjeverna Europa, uključujući Skandinaviju, očekuje nestabilno vrijeme s potencijalom za više oborina.
