Dijagnoze autizma u SAD se skoro utrostručile u proteklih 10 godina - do čega je?

Nedavni podaci ukazuju na značajan porast broja djece i mladih s dijagnozom autizma u Americi u posljednjoj deceniji, što odražava globalni trend i ukazuje na ozbiljnu potrebu za dodatnim istraživanjem i podrškom.

Analizom zdravstvenih podataka u Americi, istraživači su utvrdili da je broj dijagnoza porastao za čak 175% od 2011. do 2022. godine, s prosječne stope od 2,3 na 6,3 slučaja na 1.000 ljudi. Posebno je uočljiv skok od 450% kod mladih između 26 i 34 godine. Međutim, djeca u dobi od pet do osam godina i dalje su najzastupljenija grupa s dijagnozom, s prosječnom stopom od 30 na 1.000.

Stručnjaci ističu da stvarne stope mogu biti i više, budući da nisu sva djeca s autizmom uključena u sistem skrininga i terapije, što ukazuje na potrebu za dodatnim resursima.

Mozak osoba s autizmom često pokazuje drugačije obrasce povezanosti između regija, pri čemu neki dijelovi imaju pojačanu komunikaciju, dok drugi slabije funkcionišu. Ovaj "drugačiji" način "umrežavanja" može objasniti zašto autistične osobe drugačije obrađuju senzorne informacije, emocije i društvene signale.

Neki autistični pojedinci svijet doživljavaju izrazito živopisno – svjetla im se čine intenzivnijima, zvukovi glasnijima, a teksture naglašenijima. Također, mogu imati duboku strast prema specifičnim interesima i razviti nevjerojatno znanje o njima.

Prema istraživačkom timu, bolje metode skrininga, veća svijest i širenje dijagnostičkih kriterija predstavljaju glavne razloge za povećanje broja dijagnoza. Dodatne studije ukazuju na uticaj ekoloških faktora, poput zagađenja i starije dobi majki, kao potencijalnih uzročnika.

Također, "rodna razlika" u dijagnozi se smanjuje, s većim brojem djevojčica i žena kojima se postavlja dijagnoza, iako autizam primarno pogađa dječake školske dobi.

Vodeći autor studije, dr. Luke Grosvenor iz istraživačkog centra Kaiser Permanente Northern California, naglašava važnost pružanja podrške autističnim osobama i njihovim porodicama u prijelazu iz djetinjstva u odraslo doba. Iako autistična djeca često dobijaju podršku u školama, odrasli gube pristup ovim resursima, što otežava njihovo prilagođavanje i svakodnevno funkcionisanje.

Studije ukazuju na to da ekološki faktori, kao što su hemikalije poput bisfenola A (BPA), mogu povećati rizik od autizma. Na primjer, australijska studija pokazala je da su dječaci izloženi BPA u majčinoj utrobi imali šest puta veće šanse za dijagnozu autizma prije 11. godine. Također, viša stopa preživljavanja prevremeno rođenih beba može biti jedan od faktora rasta broja dijagnoza.

Razvoj naprednih dijagnostičkih alata, poput praćenja pokreta očiju i genetskog testiranja, omogućio je preciznije i ranije dijagnoze autizma. Zahvaljujući napretku u tehnologiji, mnoge osobe koje bi ranije bile propuštene ili pogrešno dijagnosticirane sada dobivaju tačnu dijagnozu i potrebnu podršku.

Iako studija donosi važne uvide, istraživači naglašavaju ograničenja, posebno zbog podataka koji se temelje na zdravstvenim kartonima. Time su isključeni pojedinci bez pristupa zdravstvenim uslugama, što znači da stvarni broj dijagnoza može biti viši, posebno u manje zastupljenim grupama.

Istraživači preporučuju buduće radove koji će detaljnije obraditi trendove prevalencije autizma i pružiti jasniji prikaz stvarnog obima ove složene razvojne razlike.