Desničarski AfD u centru nezapamćenog skandala u Njemačkoj: Optužuju ih da špijuniraju za Ruse
Potencijalna špijunska afera podigla je na noge Njemačku/Ilustracija
Šalje li njemačka desničarska stranka AfD osjetljive informacije Rusiji? U Bundestagu se podigla velika bura zbog, kako tvrde vladajući, „ciljanih i sistematskih“ parlamentarnih upita desničarskih ekstremista o detaljima i nedostacima njemačke vojske – Bundeswehra. O teškim optužbama za špijunažu raspravljat će se danas na aktualnom satu u parlamentu, piše SPIEGEL.
Sve je pokrenuo ministar unutrašnjih poslova Tiringije Georg Maier (SPD), koji je prije dvije sedmice prvi upozorio na sumnjive aktivnosti. „Već neko vrijeme s rastućom zabrinutošću posmatramo kako AfD zloupotrebljava parlamentarna prava na postavljanje pitanja kako bi ciljano istraživao našu kritičnu infrastrukturu“, izjavio je tada Maier, izrazivši sumnju da od toga najviše koristi ima Rusija i Vladimir Putin. Nameće se utisak, dodao je, da „AfD svojim upitima obrađuje listu zadataka Kremlja“.
Iz AfD-a su optužbe ogorčeno odbacili, a šef zastupničkog kluba u Tiringiji Björn Höcke optužio je Maiera da „poseže u naftalin Hladnog rata“ i izmišlja špijunske priče. No sada i koalicione stranke u saveznom parlamentu traže objašnjenje od AfD-a. Šef zastupničkog kluba Unije (CDU/CSU) Jens Spahn u ponedjeljak je poručio šefici AfD-a Alice Weidel da je „sumnja da neko u parlamentu radi kao izabrani narodni predstavnik po nalogu neprijateljskih sila – najteža moguća“. Ako Weidel ne pruži objašnjenje, upozorio je, „biće makar saučesnica u mogućoj veleizdaji“. S druge strane, parlamentarni sekretar zastupničkog kluba AfD-a Bernd Baumann odbacio je optužbe kao „sulude sumnje“.
Sistematsko prikupljanje vojnih podataka?
AfD je u parlamentu pokrajine Tiringije postavljao pitanja o detaljima vojnih transporta, odbrani od dronova i kritičnoj infrastrukturi, a sličan obrazac uočen je i na saveznoj razini. Predsjednik Odbora za odbranu u Bundestagu Thomas Röwekamp (CDU) izjavio je za SPIEGEL da je „već vrlo prozirno da zastupnički klub AfD-a postavlja mnoštvo sistematski povezanih i veoma detaljnih upita o vojnim sposobnostima i nedostacima Bundeswehra“. Smatra da se opseg i detalji tih upita „ne mogu objasniti legitimnim interesom za postavljanje pitanja u svrhu parlamentarne kontrole vlade“.
Umjesto toga, kaže Röwekamp, opravdana je sumnja „da se ovdje ciljano i sistematski prikupljaju vojno osjetljive informacije iz Saveznog ministarstva odbrane i Bundeswehra, koje bi bile od velike vrijednosti za strane sile – ne samo za Rusiju, koja godinama kontinuirano pojačava svoje špijunske aktivnosti i hibridne napade protiv Njemačke“.
Prema informacijama SPIEGEL-a, alarmirani su i visoki vojni zvaničnici te rukovodstvo Ministarstva odbrane. U uredu ministra Borisa Pistoriusa (SPD) navodno dolaze do sličnih zaključaka kao i u Tiringiji – da su upiti koordinirani s ciljem otkrivanja slabosti u vojsci. „Iza toga stoji sistem“, kaže izvor iz ministarstva, dodajući da se stječe utisak kako se „ciljano obrađuju setovi pitanja Moskve“ koji se odnose na konkretne vojne sposobnosti i rokove nabavke opreme.
Detaljna pitanja o kibernetičkoj odbrani
AfD se u Bundestagu, između ostalog, zanimao za odbranu od dronova, kritičnu infrastrukturu i sposobnost vlade da je zaštiti. Kao primjer navodi se upit broj 21/2409, u kojem zastupnici AfD-a kroz 27 pitanja žele saznati sve o slabostima kibernetičke sigurnosti u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Pitanja su vrlo konkretna: „Koliko podatkovnih centara trenutno ima BMI?“ ili „Koji od tih centara imaju funkcionalno rezervno napajanje koje može pokriti i dugotrajnije (više sati ili dana) krizne situacije?“
Slične upite stranka je slala i ministarstvima digitalizacije, saobraćaja, finansija i, naravno, odbrane. Detaljni odgovori na ta pitanja, navodi se, najviše bi koristili Vladimiru Putinu, čiji hakeri već godinama pokušavaju ukrasti njemačke političke i ekonomske tajne.
AfD sve negira, ali sjena sumnje ostaje
Šef zastupničkog kluba AfD-a Baumann odbacuje optužbe. Tvrdi da se upitima mogu „razotkriti greške vlade“, što se „posebno odnosi i na stanje cjelokupne infrastrukture i Bundeswehra“, koje su, kaže, „uništene štednjom CDU-a i SPD-a“. Dodaje da su pitanja i odgovori javni, a da vlada ne mora odgovarati na ono što je tajno. „U tom smislu, sumnja gospodina Röwekampa o špijuniranju za strane službe je apsolutno smiješna“, poručio je Baumann, prenosi Index.hr.
Iako čvrstih dokaza da AfD radi po nalogu Rusije zasad nema, slučaj koji je SPIEGEL otkrio još u decembru 2023. pokazuje da je barem jednom iza parlamentarnog upita stajala strana obavještajna služba. Agent kineskog Ministarstva državne sigurnosti (MSS) pohvalio se da je 2021. preko AfD-a pokrenuo upit o Hong Kongu kako bi „izvršio pritisak na njemačku vladu“. Zastupnik AfD-a Stefan Keuter, koji je podnio upit, negirao je saradnju s kineskom službom.
Prema sigurnosnim izvorima, u toj operaciji aktivnu ulogu navodno je imao Manuel Ochsenreiter, bivši saradnik AfD-ovog zastupnika Markusa Frohnmaiera, koji je za to iz Kine navodno primio nekoliko hiljada eura. Ochsenreitera se o tome više ne može pitati - umro je 2021. godine u Moskvi.
