Deklasifikovani zapisi iz Bijele kuće: Šta je Putin privatno govorio Bushu, SAD znale da sprema rat
Deklasifikovani transkripti razgovora između ruskog predsjednika Vladimir Putin i bivšeg američkog predsjednika George W. Bush iz perioda od 2001. do 2008. godine otkrivaju kako je ruski lider u zatvorenim susretima govorio o Ukrajini, raspadu Sovjetskog Saveza i širenju NATO saveza.
Dokumente je 22. decembra javnosti objavila nevladina organizacija National Security Archive, nakon dobijenog spora po Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Transkripti pokazuju da je Putin već tada izražavao duboko nezadovoljstvo posljedicama raspada SSSR-a, iako je u javnim nastupima početkom 2000-ih često slao pomirljivije poruke Zapadu.
Putin o raspadu Sovjetskog Saveza
Na sastanku iza zatvorenih vrata 16. juna 2001. godine, Putin je Bushu iznio vlastitu interpretaciju raspada Sovjetskog Saveza, što je arhiv opisao kao kratko historijsko izlaganje.
"Šta se zapravo dogodilo? Sovjetska dobra volja promijenila je svijet, dobrovoljno. Rusi su se dobrovoljno odrekli hiljada kvadratnih kilometara teritorije. Nečuveno. Ukrajina, koja je stoljećima bila dio Rusije, data je. Kazahstan – dat. Kavkaz također. Teško je to zamisliti, a uradili su to partijski šefovi", rekao je Putin.
Ovakav stav kasnije se uklopio u njegove javne poruke u kojima je raspad SSSR-a opisivao kao historijsku tragediju, što je postalo dio političkog narativa koji je koristio u godinama konsolidacije vlasti.
Pitanje NATO-a i osjećaj isključenosti
Na istom sastanku Putin se osvrnuo i na odnos Rusije prema NATO savezu, dovodeći u pitanje zašto Moskva nikada nije postala njegov dio.
"Sada da se vratim proširenju NATO-a. Znate naš stav. Dali ste važnu izjavu kada ste rekli da Rusija nije neprijatelj. Vaše riječi o narednih 50 godina su važne", rekao je Putin.
"Rusija je evropska i multietnička, poput Sjedinjenih Država. Mogu zamisliti da postanemo saveznici. Ali mi se osjećamo isključenima iz NATO-a. Ako Rusija nije dio toga, naravno da se osjeća isključenom", dodao je.
Podsjetio je i na sovjetski zahtjev za članstvo u NATO-u iz 1954. godine, tvrdeći da razlozi zbog kojih je tada odbijen više ne postoje, ali je naglasio da Rusija nema nikakav uticaj na odluke o širenju saveza.
Ukrajina i NATO kao tačka sukoba
Tokom posljednjeg susreta s Bushom 6. aprila 2008. godine, Putin se ponovo vratio temi NATO-a, ovaj put u kontekstu ukrajinske kandidature. Bush je tada podržavao Akcioni plan za članstvo Ukrajine, uz poruku da Rusija nema pravo veta, iako su plan kasnije blokirale Njemačka i Francuska.
"Pristupanje NATO-u zemlje poput Ukrajine dugoročno će stvoriti polje konflikta između vas i nas – dugoročnu konfrontaciju", rekao je Putin.
Ukrajinu je pritom opisao kao državu nastalu u sovjetskom periodu.
"Ukrajina je veoma složena država. To nije nacija nastala na prirodan način. To je vještačka država stvorena u sovjetsko vrijeme", kazao je.
Govorio je i o regionalnim razlikama unutar Ukrajine, tvrdeći da bi članstvo u NATO-u omogućilo raspoređivanje vojnih baza blizu ruskih granica.
Stavovi o Gruziji uoči rata
U transkriptima se nalaze i Putinove izjave o Gruziji, izrečene nekoliko mjeseci prije ruske invazije 2008. godine. On je tada upozoravao da bi NATO članstvo Gruzije moglo ohrabriti vojno rješavanje sporova.
"Sada, s Gruzijom, oni vjeruju da će pod NATO-ovim štitom moći obnoviti svoj teritorijalni integritet. Da li je ispravno širiti vojni kišobran NATO-a i omogućiti im da pokrenu vojne operacije u Abhaziji i Južnoj Osetiji?", rekao je Putin.
Dodao je da bi takav razvoj događaja doveo do eskalacije, a nekoliko mjeseci kasnije Rusija je u augustu 2008. pokrenula kopnenu invaziju na Gruziju.
Objavljeni transkripti pokazuju da su ključni argumenti koje Moskva danas koristi u opravdanju rata u Ukrajini bili prisutni u privatnim razgovorima ruskog predsjednika sa američkom administracijom još prije više od dvije decenije.
