Anketa CGTN-a: Hitnost u borbi protiv klimatskih promjena - zemlje u razvoju pokazuju veću odlučnost i hrabrost
Tempo globalnih klimatskih promjena se ubrzava, a upravljanje klimom hitno zahtijeva veću ambiciju i konkretnije akcije. Anketa, koju su sproveli CGTN i Univerzitet Ženmin, među 7.658 ispitanika iz 38 zemalja, otkrila je da 90,3 odsto ispitanika vjeruje da je rješavanje klimatskih promjena hitno i da međunarodna zajednica mora da izgradi konsenzus i preduzme praktičnije korake.
Toplotni talasi, uragani, poplave... sve ozbiljnije ekstremne vremenske prilike izazivaju široku zabrinutost među ljudima širom svijeta. Rezultati istraživanja pokazuju da 90,4 odsto globalnih ispitanika vjeruje da se učestalost ekstremnih vremenskih prilika naglo povećala poslednjih godina, 87,3 odsto smatra da česta pojava ovih vremenskih prilika odražava brzo pogoršanje globalne klime, dok ih 89,8 odsto je "veoma zabrinuto" ili "zabrinuto" o pitanjima upravljanja klimom.
Istraživanje je pokazalo da je 80,8 odsto ispitanika iz zemalja u razvoju izrazilo "spremnost da dodatno plate za ekološki prihvatljive proizvode", što je za 26,5 odsto više od ispitanika iz razvijenih zemalja. Pored toga, 86,6 odsto ispitanika u zemljama u razvoju aktivno prihvata nove energetske tehnologije i proizvode, za 17 odsto više nego u razvijenim zemljama. Štaviše, 96,1 odsto ispitanika iz zemalja u razvoju podržava ubrzanje razvoja zelenih industrija u cilju borbe protiv klimatskih promjena, što je skoro 11 procentnih poena više nego u razvijenim zemljama.
Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama navodi da najveći udio historijskih i sadašnjih globalnih emisija gasova staklene bašte potiče iz razvijenih zemalja, čime se uspostavlja princip "zajedničke, ali diferencirane odgovornosti" između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Istraživanje pokazuje da 75,3 odsto ispitanika vjeruje da razvijenim zemljama nedostaje iskrenost i akcije u globalnom upravljanju klimom, što značajno usporava napore saradnje. 73,9 odsto smatra neodgovornim da razvijene zemlje odlažu ispunjavanje svojih obaveza u oblasti klimatske pomoći. U međuvremenu, 85,8 odsto ispitanika poziva razvijene zemlje da obezbijede ključno klimatsko finansiranje za podršku zemljama u razvoju u unapređenju Pariskog sporazuma. 89,8 odsto smatra da razvijene zemlje snose suštinsku istorijsku i moralnu odgovornost za klimatske promjene izazvane ljudskim faktorom i pozivaju ih da pokažu veću ambiciju i akciju po ovom pitanju.
Anketa je sprovedena među ispitanicima iz razvijenih zemalja, poput Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Japana, kao i iz zemalja u razvoju, poput Argentine, Indije i Kenije, javlja KMG.
