Zemlja iz regiona je upravo usvojila odluku o učešću vojske u misiji podrške Ukrajini
Skupština Crne Gore usvojila je odluku kojom se Vojska Crne Gore priključuje aktivnostima NATO-a u okviru programa za bezbjednosnu pomoć i obuku Ukrajine (NSATU), nakon što je odluka devet mjeseci čekala na izglasavanje.
Za odluku je glasalo 44 poslanika, pet je bilo protiv, a dva uzdržana. Predlog je ranije, 7. februara ove godine, usvojio Savjet za odbranu i bezbjednost koji čine predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Saglasili su se da se aktivnosti pripadnika Vojske Crne Gore u okviru NSATU mogu realizovati isključivo na teritoriji država članica NATO-a.
NATO će u okviru ove misije koordinirati obukama ukrajinskih bezbjednosnih snaga. Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović izjavio je da je riječ o odluci kojom se nastavlja podrška Ukrajini, što je potvrđeno i na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Vašingtonu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Protiv odluke je glasala Demokratska narodna partija (DNP), članica vladajuće koalicije. Poslanik DNP-a Vladislav Bojović rekao je da “ovakvi potezi mogu samo dodatno ugroziti odnose Crne Gore s Ruskom Federacijom” te dodao da bi “pametnije bilo da se zemlja drži po strani kad su u pitanju tuđi sukobi”.
Ovo je druga misija vezana za podršku Ukrajini u kojoj bi Crna Gora trebalo da učestvuje nakon ruske invazije 2022. godine. Prva je misija Evropske unije za vojnu pomoć Ukrajini (EUMAM), čije je odobrenje u Skupštini takođe čekalo devet mjeseci – od septembra prošle do juna ove godine.
Na čelu parlamenta nalazi se lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić, koji je ranije optuživan da je opstruisao donošenje odluka vezanih za saradnju s NATO-om i EU zbog svojih stavova protiv Alijanse i podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Njegova partija, koja je dio vladajuće većine, protivi se i sankcijama koje je Crna Gora uvela Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.
Crna Gora je članica NATO-a od 2017. godine, kada je pristupila Alijansi u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). Iako je tada bio skeptičan prema članstvu, aktuelni ministar odbrane Dragan Krapović nedavno je u Skupštini izjavio:
„U tim godinama sam imao ozbiljnu sumnju da li je Crna Gora trebalo da pristupi NATO-u, ali danas vidim da je to bila jako dobra odluka.“
Sudbina desetogodišnjeg Sporazuma o bezbjednosnoj saradnji između Crne Gore i Ukrajine, koji bi trebalo da potpišu premijer Milojko Spajić i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, za sada je neizvjesna. Predsjednik Jakov Milatović ranije je najavio mogućnost da Zelenski posjeti Podgoricu povodom potpisivanja, ali se ta inicijativa trenutno ne spominje.
Sporazum bi obuhvatio međusobnu podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju i učešće u obnovi ratom razorene Ukrajine. Slične sporazume s Kijevom do sada je potpisalo više od 30 država, uglavnom članica NATO-a.
Konačnu potvrdu i ovaj sporazum moraće dobiti u Skupštini Crne Gore, kojom predsjedava Andrija Mandić – političar koji je 2022. glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu.
