Hrvatska se mora suočiti sa ratnim zločinima

Zagrebačka udruženja Centar za žene žrtve rata - ROSA, Centar za građansku hrabrost, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Ženska mreža Hrvatske, te Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije - UDIK iz Sarajeva u petak su u Zagrebu organizovali polusatnu antiratnu akciju. Sa Trga bana Jelačića poručili su da su zločini u Oluji odgovornost svih u Hrvatskoj.

Suosjećanje sa žrtvama

“Akcijom izražavamo suosjećanje sa žrtvama rata i zločina počinjenih u naše ime. Podsjećamo da su nad građanima Republike Hrvatske srpske etničke pripadnosti za vrijeme i poslije operacije Oluja pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili počinili ratne zločine. Najveći broj tih zločina nije procesuiran. Ubijeno je više od 600 civila, spaljeno više od 22.000 kuća, a izbjeglo je oko 200.000 građana. Njihov je povratak bio sustavno otežavan i onemogućavan administrativnim i birokratskim mjerama, ali i useljavanjem drugog stanovništva u napuštene kuće”, navedeno je u zajedničkom saopćenju.

Podsjetili su da “Republika Hrvatska nije utvrdila činjenice o zločinima”.

“Presuda Anti Gotovini i dr. protumačena je kao oslobađajuća od svakog vida odgovornosti umjesto da se činjenice dodatno istraže, a počinitelji procesuiraju. Na 25. godišnjici obilježavanja operacije Oluja premijer Andrej Plenković je najavio otklanjanje poteškoća kako bi se građani srpske nacionalnosti osjećali ravnopravnima, prvenstveno donošenjem Zakona o civilnim žrtvama rata. Međutim, dosadašnja provedba tog zakona pokazuje da postoji nejednak odnos prema žrtvama i da izostanak utvrđenih činjenica o okolnostima i razmjerima stradanja tijekom i nakon vojne operacije Oluja onemogućava žrtve u stjecanju prava po nedavno donesenom Zakonu”, upozorili su.

Naglasili su i da je članstvo u EU obvezalo Hrvatsku na suočavanje sa prošlošću i na moralan odnos. A od Republike Hrvatske zahtijevaju prikupljanje, provjeru i sistematiziranje podataka iz različitih izvora, vladinih i nevladinih institucija i organizacija, te objedinjavanje postojećih istraživanja s ciljem utvrđivanja činjenica koje će biti dostupne javnosti.

Aktivistkinja Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata - ROSA podsjeća da od 2014. godine aktivisti/kinje navedenih udruženja održavaju protestne antiratne akcije pod nazivom “Zločini u ‘Oluji’ odgovornost su svih nas”.

- Ove godine, povodom 29. godišnjice vojne operacije Oluja, prije svega, imamo fokus na sjećanju i suosjećanju sa žrtvama - naime, ubijeno je više od 600 civila, uništeno oko 22.000 kuća, a izbjeglo je oko 200.000 građana, kaže nam Pamukovićeva.

Objašnjava da su na glavnom trgu u Zagrebu na transparentu istakli više od 40 mjesta gdje su zločini počinjeni, uključivši i ona u Bosni i Hercegovini, gdje je izbjeglička kolona raketirana, što u Hrvatskoj nikad nije istraženo.

- Upozoravamo, kao i svake godine, na neistražene ratne zločine, ističe naša sagovornica.

Dodaje da upozoravaju da “protek od gotovo 30 godina ne znači da odgovornost države zastarijeva”.

Politike podjela

- Upozoravamo da nije došlo do prekida s politikama podjela i nacionalizma, pa se tako i ovaj događaj s jedne strane interpretira samo kroz njegove uzroke, a s druge strane u Srbiji samo kroz njegove posljedice, naglašava Pamukovićeva.

Zaključuje da od Vlade Republike Hrvatske traže poduzimanje konkretnih koraka za utvrđivanje nespornih činjenica, koristeći sve dostupne izvore i istraživanja, kako tragedije i zločini ne bi više bili korišteni u dnevnopolitičke svrhe, već od svih prihvaćen jedinstveni historijski narativ koji će doprinijeti suočavanju društva s odgovornosti i biti garant mira.