Hrvatima se obilo o glavu ponižavanje radnika iz BiH: U Dubrovniku fali radne snage, ugostitelji u panici

Moglo bi se kazati kako se iz godine u godinu turistička sezona na jugu Hrvatske krpa više nego pomno planira, a odrađivanje sezone uz nedovoljnu radnu snagu gotovo je nemoguća misija. 

Dio vlasnika ugostiteljskih objekata u Dubrovniku stavio je neke svoje usluge na čekanje. Neki od njih bi širili ponudu u vidu ponude hrane ili bi dodatno obogaćivali postojeće menije, no jednostavno im je teško pronaći djelatnike pa su im usluge 'na čekanju'. Neki svojim postojećim zaposlenicima nude uvjete u kojima bi trebali raditi dulje ili čak duplu smjenu za dobru zaradu. 

Oni koji dolaze raditi u Dubrovnik u boljoj su poziciji nego lokalci 

Ekipa hrvatskog portala Indexa razgovarala je s nekoliko uposlenih odnosno bivših usposlenih u ugostiteljstvu koji su pojasnili zbog čega, iz njihove perspektive, dolazi do problema. Uglavnom se slažu kako se radi o fizički vrlo intenzivnim poslovima, zbog čega smatraju kako bi i plaće trebale biti veće od onih koje se trenutno nude. Jedan od njih, koji je htio ostati anoniman, tvrdi kako se već odavno u Dubrovnik uvozi radna snaga i kako su oni često u boljem položaju nego zaposleno lokalno stanovništvo. 

"Smještaj i topli obrok za one koji dolaze iz drugih krajeva Hrvatske ili iz drugih zemalja su gotovo postali nešto što se podrazumijeva. U nedostatku radnika u Dubrovniku poslodavci su odavno počeli posezati za radnom snagom izvana, a ona diktira uvjete u vidu plaćenog smještaja jer su ovdje visoke cijene najmova i nekretnina najveći problem. Ljudima koji ovdje dolaze raditi uglavnom se ne isplati raditi bez osiguranog besplatnog smještaja", tvrdi sagovornik Indexa. 

Upravo zbog toga su određene hotelske grupacije poput Valamara izgradili vlastite smještajne jedinice namijenjene djelatnicima koji dolaze raditi u Dubrovnik. No većina lokalnog stanovništva u Dubrovniku nema vlastitu nekretninu i primorani su plaćati visoke cijene najma za podstanarske stanove u kojima žive. 

Tako Dubrovčanin koji recimo radi kao konobar u nekom hotelu i ima porodicu, plaća najam za stan gotovo u visini svoje mjesečne plaće, a netko tko ovdje dođe raditi izvana ima plaćen smještaj i topli obrok. "Njemu onda ostaje cijela plaća, pogotovo ako će je trošiti u gradu ili mjestu iz kojeg je stigao i koji nije skup kao što je Dubrovnik. Po tome ispada kako je radnik izvana bolje plaćen nego netko tko živi ovdje jer uz plaću dobije besplatan smještaj i obrok, dok osoba koja je odavde dobije plaću koju potroši na plaćanje najma stana. Ljudi koji su se ovdje rodili uglavnom plaćaju podstanarske stanove i nemaju svi vlastitu nekretninu. Zato je lokalcima to neisplativo," izjavio je.

"Traže 20 hiljada kuna, pa nisu hirurzi"

S druge strane, ugostitelji u neformalnim razgovorima napominju kako konobari i spremačice nemaju obrazovanje niti je njihov posao odgovoran kao onaj doktora kirurgije pa smatraju kako, shodno tome, ne mogu ni imati jednaku plaću. 

"Ljudi dolaze i lupaju se ciframa, kao da su doktori. Traže plaću od 20 hiljada kuna, a ogroman dio njih je nestručan za ono što želi raditi. Prije su iz srednjih ugostiteljskih škola izlazili gotovi ugostitelji i bili su spremni za tržište rada. Danas treba potrošiti pola sezone kako bi se netko naučio raditi. Oni koji dođu izvana znaju tražiti nemoguće uvjete. Dobar dio ugostitelja pruža usluge besplatnog smještaja, no ni to sad nije dovoljno pa traže auto koji će koristiti i druge povlastice", tvrdi jedan od poslodavaca. 

"Problem je sustavno zanemarivanje i omalovažavanje radnika"

Povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske za područje Dubrovačko-neretvanske županije Dolores Lujić smatra kako je više činitelja dovelo do ove situacije, a u prvom redu je posljedica sustavnog zanemarivanja i omalovažavanja radnika. 

"Dobro je da se permanentno širi lista deficitarnih zanimanja, čime se skraćuje vrijeme ishođenja radnih dozvola. Dobro je i da je uveden sustav vaučera za sezonsko zapošljavanje do 90 dana, gdje se turizam izjednačio s poljoprivredom. U sezoni 2021. ovaj potez je spasio dubrovački turizam," kaže Trojić.