Doktori optuženi za rasizam: "Nije sporno to da strani radnici moraju imati zdravstvenu skrb, no..."

Iz udruge Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) upozoravaju da se u aktualnim izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji je u proceduri u Hrvatskom saboru, propustilo urediti i riješiti probleme u pružanju zdravstvene zaštite stranim radnicima u Hrvatskoj.

Genetske predispozicije

Iz ove udruge su objavili priopćenje u kojem, među ostalim, ističu da se ne znaju cijepni statusi stranih radnika koji rade u Hrvatskoj i da se strani radnici ne testiraju na tuberkulozu. Spominju i genetske predispozicije, ukazuju da veliki broj stranih radnika ne govori ni hrvatski ni engleski jezik pa je liječnicima iznimno teško sporazumijevanje, a tvrde i da su liječnici žrtve optužbi za rasizam. Podsjećaju da je u Hrvatsku dosad došlo oko 143.000 stranaca, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je svim ugovornim partnerima obiteljske medicine još u svibnju 2023. poslao dopis da moraju upisivati strane radnike i pružati im zdravstvenu zaštitu.

“Dakako da nije sporno to da strani radnici moraju imati primjerenu zdravstvenu skrb, no, nažalost, oni je u ovom trenutku zbog nečinjenja zdravstvene administracije – u puno slučajeva nemaju”, pišu doktori obiteljske medicine.

Dalje navode glavne probleme.

“Prvo, strane radnike koji dolaze u Hrvatsku nitko ne pita za cijepni status koji je iznimno važan podatak u zdravstvenom kartonu pacijenta. Većina zemalja Europske unije cijepni karton od stranih radnika traži čak i ako dolaze iz druge zemlje EU. Uostalom, hrvatski državljani obvezni su se cijepiti. Isto tako, za razliku od stranih radnika koji odlaze u zemlje EU, strani radnici koji dolaze u Hrvatsku nisu u obvezi testirati se na tuberkulozu”, stoji u priopćenju.

Drugi veliki problem, kako navode, jeste taj što veliki broj stranih radnika u Hrvatskoj ne govori ni hrvatski ni engleski jezik iako ga zdravstveni radnici nisu obvezni znati, te je liječnicima iznimno otežano sporazumijevanje s njima. S obzirom na to da većina njih najčešće dolazi iz afričkih i azijskih zemalja, izuzetno je važno znati i postoje li bolesti vezane za njihovu genetsku predispoziciju, odnosno postoje li kakve endemske bolesti u zemljama iz kojih dolaze.

Među ostalim, pišu o slučajevima kada je doktor zbog jezične barijere i moguće greške u liječenju odbio primiti stranog radnika u svoj tim (tj. odbio ga upisati kao svog pacijenta, op. a), nakon čega su ih poslodavci stranih radnika prijavljivali nadležnima pod optužbom za rasizam.

Jezična barijera

“Upravo se u ovom trenutku liječnica iz Slavonije – koja je ukazala na problem jezične barijere i koja nije dopustila da šef stranog radnika bude na pregledu – suočava s optužbom da je rasist”, navode.

U Hrvatskoj je trenutno najviše stranih radnika iz Bosne i Hercegovine i Nepala, slijede oni iz Srbije, Indije i Makedonije. Analitičari prognoziraju da bi u Hrvatskoj do 2030. moglo raditi pola milijuna stranih radnika. U ovom momentu strani radnici najviše su angažirani u graditeljstvu i turizmu. Ove gospodarske grane bez stranih radnika u Hrvatskoj bi već bile na koljenima.