Slijedi plitko usporavanje svjetske ekonomije

Kako ulazimo u drugu polovicu godine, dobro bi bilo sagledati kakvi su ekonomski izgledi do kraja godine. I dalje živimo u čudnim vremenima jer mnoge centralne banke razvijenih ekonomija i dalje usmjeravaju svoje napore na ograničavanje najgore inflacije u posljednjih nekoliko desetljeća. To je pomoglo u vršenju pritiska na smanjenje inflacije, ali je dovelo i do značajnog usporavanja globalnog rasta i nekih finansijskih padova, uključujući nekoliko neuspjeha američkih regionalnih banaka. Međutim, u tom kontekstu vidimo određenu otpornost u mnogim ekonomijama, a posebno u uslužnim djelatnostima.

Pozitivniji izgledi

Predviđanja su da predstoji relativno kratko i plitko usporavanje ekonomije s obzirom na to da je inflacija i dalje umjerena, a monetarne politike i alati su pri kraju.

I dalje se vjeruje da će SAD vjerovatno izbjeći značajnu recesiju širokog spektra. Umjesto toga, očekujemo određene slabosti u drugoj polovini ove godine jer kreatori politike postižu neravno slijetanje, ali očekujem da će aktivnosti ipak ostati relativno otporne. SAD vjeruju da se povećanje stopa završava i da će inflacija nastaviti značajno padati, iako nesavršeno. Ulaskom u 2024. za očekivati je da će se razvijati pozitivniji izgledi za rast.

Eurozona i Velika Britanija vjerovatno će slijediti obrazac sličan SAD-u, ali sa zaostajanjem. Različite snage pridonijele su održavanju evropske ekonomije u 2023, ali za očekivati je da će pooštravanje finansijskih uslova s vremenom nepovoljno utjecati na kreditni rast, što će pomoći u smanjenju inflatornih pritisaka, ali i prouzročiti znatno usporavanje ekonomije.

Za razliku od mnogih velikih razvijenih tržišnih ekonomija, Kina je u svom ciklusu na znatno drugačijem mjestu - svojevrsnom “neravnom uzlijetanju”. Ublažavanje ograničenja povezanih s Covid-19 potaknulo je smišljen, iako neujednačen oporavak. Ponovno otvaranje u velikoj mjeri je koristilo komponenti usluga u ekonomiji, dok je usporavanje zamaha rasta na globalnom nivou značilo slabiju proizvodnu aktivnost nego što se očekivalo. Ipak, Kina je i dalje svijetla tačka s prigušenom inflacijom i snažnim izgledima za rast. Ukratko, vjerujem da je Kina na vrhuncu politike, da je dezinflacija u toku i da dolazi do relativno kratkog globalnog ekonomskog usporavanja, ali očekujem da će tržišta uskoro ići dalje od ove epizode i početi diskontirati budući ekonomski oporavak.

Ovaj scenarij nazivamo “neravnim slijetanjem” jer bi i dalje postojala određena ekonomska šteta a koja bi bila značajnija za neke zemlje od drugih. U takvim uslovima se očekuje uspješnost odbrambenih klasa imovine kao što su visokokvalitetne korporativne obveznice i strukturirani krediti, kao i rast kvalitetnih dionica, posebno tehnologije, potrošački proizvodi i usluge. Vjerujem da postoji mogućnost i negativnog scenarija “tvrdog slijetanja” u kojem je globalni rast teže pogođen, počevši od recesije u SAD-u koja kaskadno ulazi u druge ekonomije.

Pogledajmo i treći scenarij. Postoji mogućnost i pozitivnog scenarija “glatkog slijetanja” u kojem se inflacija brže smanjuje, monetarna politika utiče na rast manje nego što se očekivalo, a globalna ekonomija relativno je nepovrijeđena.

U ovakvom scenariju se predviđa da bi rizičnije kategorije imovine bile uspješnije, uključujući kredite s visokim kamatama, evropska tržišta i tržišta u nastajanju, ciklične dionice i dionice s manjim kapitalom te industrijsku robu.

Scenarij

Gledajući unaprijed, i dalje vidimo znakove da je najvjerovatniji scenarij neravnog slijetanja. Međutim, postoje znatni rizici kada centralne banke agresivno pooštravaju. Svjesni smo da postoji potencijal za veće finansijske padove i da može doći do kolateralne štete, kao što je povećani stres na sektor komercijalnih nekretnina.

Osim toga, ne treba zaboraviti da još postoje značajni geopolitički rizici. I dalje treba biti oprezan, pomno pratiti ekonomske podatke, te stalno razmatrati izglede i ažurirati ih prema potrebi. Svakako da ovakve analize su podložne geopolitičkim dešavanjima kao npr. postoje nagađanja da Rusija neće obnoviti u cijelosti ukrajinske aranžmane za izvoz žitarica, što bi moglo prouzrokovati određenu volatilnost u cijenama sirovina.

Također, nije nebitno ako Rusija proda više nafte u Aziji kako bi platila domaće ili vojne prioritete, a azijski kupci bi mogli pokušati postići težu pogodbu s obzirom na nestabilnost.

Moguće je i da se nestabilnost u Rusiji pretvori u raniji kraj rata, što bi bilo jako pozitivno za evropsku rizičnu imovinu ili bi nestabilnost u Rusiji mogla pojačati zabrinutost za geopolitički rizik povećavajući cijenu imovine “sigurnog utočišta” poput zlata i američkih državnih dionica.