Poslodavci "kukaju" za radnicima: Mogu li stranci nadomjestiti Bosance i Hercegovce
Povratak poslovnog optimizma i povećanje broja narudžbi proizvoda i usluga, nakon prevazilaženja krize koju je izazvala pandemija Covid-19, bili su šansa koju kompanije u 2021. godini nisu propustile.
Međutim, početak oporavka od Covid-19 narušila je kriza zbog rata u Ukrajini. Sukob koji traje od februara odrazio se na poslovanje mnogih privrednih subjekata, te su kompanije sada svjesne gdje moraju ulagati napore i pronalaziti prilike za održavanje svog poslovanja.
Šokovi
Regija se suočava sa novim negativnim šokovima, cijene energije, cijene hrane, inflacija, a pored svega navedenog, BiH se već duži period suočava sa odlaskom radno sposobnog stanovništva i manjkom radne snage, koji je u stalnom porastu.
- Nedostatak radne snage prisutan je u svim sektorima privrede, a ponajviše u industrijskim i uslužnim djelatnostima. Sve više ljudi završava visoko obrazovanje i smanjuje se fond onih koji su kvalifikovani za strukovna zanimanja. Veća ponuda zaposlenja, za kvalitetnu radnu snagu koja migrira na područja u kojima su veće ne samo plate nego i socijalne beneficije, razlog je aktivnog trenda rasta odliva radno sposobnog stanovništva iz BiH. Stanovništvo BiH se smanjuje i stari kako zbog niske stope fertiliteta, tako i zbog izražene snažne emigracije bh. stanovništva, kažu u Privrednoj komori FBiH.
Prema zvaničnim informacijama, u augustu 2022. na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje registrirana je ukupna nezaposlenost od 289.905, sa najvećim procentualnim udjelom KV i NKV nezaposlenih radnika, dok je prema starosnoj strukturi 29 posto nezaposlenih osoba od 35 do 45 godina.
Na koji način je moguće barem 10 posto tih radnika uvesti u sistem zaposlenja i šta je potrebno uraditi da od nezaposlene osobe bez traženih vještina dobijemo adekvatnog radnika, da li je uvoz radne snage, ukidanje kvota za zapošljavanje inostranih lica rješenje neka su od pitanja o kojima se razgovaralo na konferenciji Radna snaga kao izazov savremenog društva, koja je u organizaciji Sektora za industriju i usluge PKFBiH nedavno održana u Sarajevu.
Konferenciji je prisustvovao velik broj predstavnika kompanija iz metalne i elektroindustrije, kao sektora koji bilježi povećanje zaposlenosti i tekstilne industrije u kojoj je evidentirano smanjenje zaposlenosti.
- Cilj konferencije bio je da se na osnovu panel-diskusije sa učesnicima donesu kvalitetni zaključci i prijedlozi rješavanja problema nedostatka radne snage. Radna snaga jedan je od važnih faktora za ekonomski razvoj BiH i održivo poslovanje kompanija, te je neophodno kreirati takav ambijent koji će omogućiti neometane realizacije novih poslovnih prilika, ali i zadržavanje postojećih, kazao je Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge PKFBiH.
Saradnja
Za realizaciju svih aktivnosti neophodno je sinergijsko djelovanje svih ključnih aktera i to vladajućih struktura na svim nivoima, ministarstva, zavoda i agencija za zapošljavanje, obrazovnog sistema i privrednika koji zajedno mogu uticati na unapređenje uslova i ambijenta poslovanja.
Panelisti na konferenciji bili su Mirsad Jašarspahić, predsjednik PKFBiH, Ernis Imamović iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, Omer Korjenić iz federalnog Zavoda za zapošljavanje, Semir Kantić, predsjednik Udruženja privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj, Marija Vuković, Privredna komora Crne Gore, i Mijo Ćosić, vlasnik kompanije Ćosić Promex d. o. o. Usora.
Privredna komora FBiH će u narednom periodu Vladi Federacije BiH i nadležnim institucijama uputiti inicijativu sa prijedlozima koji su izneseni od bh. kompanija.
