Održiva budućnost je odgovornost svih nas

Kraj 2025. godine obilježila je kampanja sa zanimljivim sloganom “Palimo dobre navike, trošimo pametnije”. Koliko su Vaši potrošači spremni za tu sinergiju “dobrog za budžet, dobrog za okoliš”?

- Pametno ili pametnije trošenje električne energije je način ponašanja, jednostavno ustaljena navika stanovništva u razvijenim zemljama. Promišljanje s ličnog i općeg stanovišta znači uštedu za budžete domaćinstva uprkos tome što su životni standardi u usporedbi s našim daleko viši. S druge strane činimo opće dobro za zajednicu i njen okoliš i očuvanje resursa za proizvodnju ovog važnog energenta. U fokusu kampanje kojom pozivamo na savjesniji pristup potrošnji je podizanje svijesti kupaca o važnosti upravljanja potrošnjom i troškovima. Cilj je ukazati na to kako trošiti električnu energiju, a da pritom računi ne predstavljaju značajan trošak za kućne budžete. Porast potrošnje je konstanta s kojom se suočavamo i ova kampanja se provodi kao jedna od mjera za ublažavanje posljedica tog rasta i očuvanja kapaciteta domaće proizvodnje, kako bi se izbjeglo oslanjanje na uvoznu energiju.

Partner nezavisnim proizvođačima

U posljednjih deset godina ostvaren je porast potrošnje električne energije za 22 posto, a samo u ovoj godini zabilježen je porast potrošnje za tri posto, što ukazuje na potrebu većeg razumijevanja važnosti odgovornog odnosa prema energiji.

I cijene energije za domaćinstva u zemljama Evrope su bitan motiv za njenu racionalniju potrošnju. Naše cijene za domaćinstva su niske i niže od koštanja proizvodnje jednog kilovat-sata i pitanje je kako motivisati kupce na manju potrošnju. Nedavno je npr. Vlada Nizozemske pokrenula nacionalnu informativnu kampanju, gdje poziva građane da smanje potrošnju električne energije s ciljem očuvanja energetske stabilnosti jer je u jednom trenutku sistem bio opterećen.

Održiva budućnost je odgovornost svih nas i zato električnu energiju i trebamo i moramo trošiti pametnije. Kako vrijeme bude odmicalo, siguran sam da će razmišljanje o racionalnom korištenju električne energije postati sastavni dio svakodnevnih navika naših kupaca. Kod mnogih već jeste.

Koliko bi EPBiH u ovoj situaciji pomoglo da država dobije zakon o električnoj energiji i da se uspostavi domaća berza? Može li i koliko to uticati na cijene krajnjim potrošačima?

- Državni zakon o električnoj energiji mora hitno biti usvojen. Zakon je ključan za ispunjavanje obaveza prema EU i nužan korak kako bi se očuvala izvozna konkurentnost i ubrzala tranzicija energetskog sektora. Ovim zakonom BiH ne samo da ispunjava jedan od ključnih uslova za izuzeće od CBAM-a već i konačno dobija berzu električne energije. To je ključni korak za energetsku reformu, modernizaciju sektora i pripremu za EU trgovinske standarde, što znači bolja integracija sa EU energetskim tržištem, stabilnije cijene, sigurnost snabdijevanja, poticaj za razvoj obnovljivih izvora energije i sl.

Integracija u evropski energetski sistem putem BH berze omogućava implementaciju market couplinga, što može dovesti do odgađanja primjene CBAM-a za električnu energiju. Market coupling predstavlja proces povezivanja nacionalnih tržišta električne energije, omogućujući interoperabilnost i zajedničko formiranje cijena u cijeloj regiji.

Buljubašić: BiH je jedan energetski prostor/EPBiH

Jedan od načina na koji BiH može umanjiti potencijalne negativne posljedice CBAM-a (kroz ispunjenje uslova za izuzeće iz primjene CBAM) jeste kroz uspostavu BH berze električne energije, te uvođenje nacionalnog ETS sistema usklađenog s EU ETS sistemom. Drugi uslov koji BiH mora ispuniti kako bi eventualno bila izuzeta iz primjene CBAM takse, jeste uspostava MRVA sistema kao okosnice ETS sistema, koji trebaju biti usklađeni s EU ETS sistemom.

Da li je EPBiH učestvovala u kupovini električne energije od nezavisnih proizvođača i prodaji na tržištu?

- Porastom cijena električne energije, koji je uzrokovan energetskom krizom, svjedočili smo da proizvodnja električne energije od subvencionirane djelatnosti postaje tržišno održiva privredna grana. U posljednje vrijeme sve veći broj investitora prepoznao je proizvodnju električne energije iz OIE kao priliku za investiranje. Solarne elektrane u posljednje tri godine doživljavaju veliki porast. Energiju iz solarnih elektrana vlasnici su prodavali na regionalnom tržištu putem posrednika. Na ovaj način proizvođači su bili integrisani na inostrano tržište.

EPBiH je u opisanim procesima prepoznala poslovnu priliku i učestvovala kao partner nezavisnim proizvođačima. Iskustvo u trgovini električnom energijom je iskorišteno za kupovinu električne energije od nezavisnih proizvođača i njenu prodaju na veleprodajnom tržištu.

Uvođenjem CBAM takse od 1. januara 2026. godine ovaj proces će biti otežan i ograničen. Dostupne količine energije nije moguće plasirati na inostrano tržište po prihvatljivim cijenama. U nastalim okolnostima veliki broj proizvođača nije u mogućnosti da nađe plasman za svoju energiju. Osnivanje berze i na taj način ispunjavanje postavljenih uslova za izuzećem BiH od CBAM-a na električnu energiju nameće se kao nužan korak. Također, osnivanje berze bi stvorilo institucionalne pretpostavke za dinamiziranje trgovine električnom energijom između proizvođača i potrošača.

Nije tajna da je potreba za nabavkama na tržištu posljedica laganog isteka resursa proizvodnih postrojenja, posebno u termoelektranama. Kako ih planirate zamijeniti?

- Kao potpisnica Pariskog sporazuma iz 2017. koji je rezultat nastojanja EU da u realizaciju svojih politika i ciljeva uključi i druge zemlje koje nisu njene članice, BiH je prihvatila opredjeljenje ili put EU ka klimatski neutralnoj Evropi do 2050. To praktično znači postepeno smanjenje korištenja uglja. Međutim, kada govorimo o baznoj proizvodnje električne energije, EPBiH do kraja 2050. mora zadržati proizvodnju iz termoelektrana u punom instalisanom kapacitetu kako bi se očuvala neophodna proizvodnja i ispoštovale zakonske obaveze osiguranja dovoljnih količina energije s ciljem očuvanja energetske stabilnosti FBiH.

To mislim na način da ulaganjem u modernizaciju blokova omogućimo da ti modernizirani blokovi služe kao bazni kapaciteti dok kapaciteti iz obnovljivih izvora ne dostignu dovoljan nivo. Važno je naglasiti da baznu upravljivu proizvodnju moramo imati i za potrebe balansiranja proizvodnje električne energije iz solarnih i vjetroelektrana.

Država usporava i blokira

Ovdje se susrećemo sa dva izazova. Moramo obezbijediti visoku pogonsku spremnost naših termopostrojenja kako bismo mogli proizvoditi dovoljno energije prvenstveno za domaće kupce. Projekte koji su vezani za termoelektrane, recimo, odsumporavanja, koji su u realizaciji, finansiramo vlastitim sredstvima. Drugi se odnosi na izgradnju novih objekata. Imamo projekte, ali kako ih izgraditi kada nailazimo na brojne administrativne barijere, neusklađenost propisa od nivoa lokalne zajednice do državnog nivoa koji usporavaju ili potpuno blokiraju realizaciju projekata.

Koliko imate vremena da to napravite računajući i stanje vaših elektrana, ali i na stalno unapređivanje, prije svega, evropske regulative u oblasti čiste energije i zaštite okoliša?

- EPBiH je pokrenula aktivnosti na modernizaciji i okolinskoj prilagodbi termopostrojenja u TE Tuzla i TE Kakanj. Da bismo javnosti pojasnili i približili sve pokrenute projekte, moramo ih navesti: revitalizacija Bloka 7 u TE Kakanj koja podrazumijeva revitalizaciju vitalnih dijelova Bloka s procijenjenom vrijednosti 80 miliona KM, izvođenje radova na izgradnji postrojenja za odsumporavanje TE Kakanj, čija je realizacija ugovora u toku sa vrijednosti radova 126 miliona, pokretanje projekta denitrifikacije blokova 6 i 7, procijenjena vrijednost 55 miliona. Ova tri projekta su preduslov za nastavak rada TE Kakanj, a time i rudnika Kakanj i Breza i nakon 1. januara 2028. godine.

Veliki planovi za Podveležje/EPBiH

Kada je riječ o TE Tuzla, završen je projekat zamjena parovoda i sanacija generatora na Bloku 4, vrijednost 30 miliona KM, završen projekat prilagodbe Bloka 5 za grijanje gradova Tuzle i Lukavca vrijednosti radova pet miliona, završetak projekta zamjena ekranskih cijevi na Bloku 6 ugovorena vrijednost 6,5 miliona, do kraja 2025. se očekuje potpisivanje ugovora za odsumporavanje Bloka 6 vrijednosti 65 miliona. U 2026. planira se potpisivanje ugovora za odsumporavanje lignitnih blokova, vrijednost 70 miliona KM, ugovora za denitrifikaciju TE Tuzla u vrijednosti 35 miliona, početak projekta zbrinjavanja šljake i pepela na Šikuljama, vrijednost 45 miliona. U 2028. se planira revitalizacija Bloka 4, procijenjena vrijednost 120 miliona KM.

Iako ovim projektima omogućavamo rad blokova i nakon 1. januara 2028, za nas kao društveno odgovornu kompaniju najznačajnija dobit biće čišći zrak kao jedan od ključnih faktora očuvanja javnog zdravlja i zaštite životne sredine.

Svi projekti finansiraju se vlastitim sredstvima EPBiH. Cilj kompanije je da do 2050. kroz modernizaciju termopostrojenja i razvoj OIE smanji ukupne emisije za 80 odsto, doprinoseći smanjenju zagađenja i očuvanju zdravlja i ekosistema.

Radite li procjene za kompletnu državu? Možete li nam reći kolike su šanse da BiH, za početak, do 2030. postigne evropski cilj od trećine ukupne energije proizvedene iz obnovljivih izvora?

- Mogu vam reći za EPBiH. Imamo spremne projekte iz obnovljivih izvora, ali brojne administrativne barijere, neusklađenost propisa od nivoa lokalne zajednice do državnog nivoa, usporavaju ili potpuno blokiraju realizaciju projekata. Nije uredu da u entitetima imamo različite propise, potrebno ih je uskladiti jer govorimo o energetskom sektoru BiH kao jednoj cjelini.

Rješenje vidimo u izradi posebnog zakonskog okvira koji će proces pravedne tranzicije pratiti stvaranjem uslova za izgradnju novih proizvodnih objekata hidroelektrana, prepumpnih elektrana, vjetroelektrana, gasnih elektrana, fotonaponskih elektrana i baterijskih skladišta.

Kada govorimo o trenutnoj fazi u realizaciji projekata u EPBiH, u završnoj smo fazi početka izgradnje fotonaponske elektrane na rekultivisanom zemljištu rudnika uglja Gračanica instalisane snage 50 MW, dok paralelno pripremamo izgradnju osam solarnih elektrana na rudarskim rekultivisanim lokacijama na području Tuzle, Breze i Živinica. Osim toga, radimo i na pripremi projekata za kosagorijevanje biomase u termoelektranama Tuzla i Kakanj, s ciljem smanjenja emisije štetnih gasova iz postojećih termoelektrana.

Prije nekoliko dana dobili smo pozitivno mišljenje Gradskog vijeća Grada Mostara za pristupanje dodjeli koncesije za izgradnju solarnih elektrana FNE Podveležje 1 i FNE Podveležje 2 ukupne planirane snage 45 megavata. To će biti prva hibridna elektrana na prostoru BiH. Vrlo brzo ćemo predstaviti projekat Prosumeri 5000+. Ideja nam je da što više naših domaćinstava izgradi svoje fotonaponske elektrane instalisane snage do 10,8 i onih do 23 kW za vlastitu potrošnju. Donijeli smo i pravilnik, pojednostavljene su procedure kako bi taj projekat zaživio što brže.

Razvoj novih vještina

Kada je u pitanju vjetropotencijal, planiramo graditi VE Bitovnja s instalisanom snagom od 90 MW i Vlašić od 50 MW.

I sada se vraćamo na zabranu raspolaganja državnom imovinom, što je najveći problem za dozvole za nastavak izgradnje projekata.

Koliko danas EPBiH proizvodi iz obnovljivih izvora? I koliko je toga od vjetra i sunca?

- Kada govorimo o instalisanim kapacitetima proizvodnje električne energije iz termoelektrana i obnovljivih izvora, odnos je 80 prema 20 posto. Hidrološke prilike posljednje dvije godine nam ne idu naruku, proizvodnja je mnogo manja u odnosu na plansku. 2025. bilježimo kao hidrološki najnepovoljniju u posljednjih 19 godina, tako da u ovoj godini bilježimo manju proizvodnju za 16 odsto u odnosu na plan. EPBiH ima izgrađen Vjetropark Podveležje instalisane snage 48 MW. Udio ostvarene proizvodnje iz obnovljivih izvora na nivo jedne kalendarske godine kreće se od 22 do 32 odsto za slučaj kada je dobra hidrološka situacija, od čega proizvodnja u hidroelektranama učestvuje sa 29,5, a proizvodnja u vjetro i solarnim elektranama sa 2,5 odsto.

Šta kažu analize: koliki vam je potencijal vode, sunca i vjetra dostupan?

- Prije svega, važno je naglasiti da ne postoji dostupan potencijal koji je unaprijed dodijeljen EPBiH. Kao što je poznato, postoji nekoliko procjena ukupnog hidroenergetskog, vjetroenergetskog i solarnog potencijala na nivou države, FBiH ili pojedinih kantona. EPBiH je samo jedan od investitora koji razvija projekte za korištenje ovih potencijala, ali ni u slučaju sunca, ni vjetra, ni vode ne postoji unaprijed definisana kvota dostupna samo našoj kompaniji.

Prema procjenama (podacima), iskorištenost hidropotencijala u BiH je oko 40 odsto, što je u poređenju s evropskim zemljama najniži procenat. Hidropotencijal, posebno rijeka Drine i Bosne, ali i dijelovi potencijala Neretve, nije iskorišten.

Također, potrebno je jasno razlikovati ukupni energetski potencijal od iskoristivog energetskog potencijala. Ukupni potencijal predstavlja teorijsku mogućnost korištenja prirodnih resursa, dok iskoristivi potencijal zavisi od brojnih tehničkih, ekoloških, regulatornih i prostornih ograničenja.

Bloka 5 grije Tuzlu i Lukavac/ EPBiH

Na pitanje šta je dostupno EPBiH ne može se dati jednostavan odgovor, jer iako su teoretski svi ovi potencijali dostupni EPBiH, njihovo stvarno korištenje zavisi od niza ograničenja i uslova koji se moraju ispuniti kao što su kapaciteti prenosne i distributivne mreže, prostorno-planska dokumentacija, ekološka ograničenja, imovinskopravni odnosi, socijalna prihvatljivost, regulatorna procedura, koncesioni modeli i rokovi.

Međutim, uvažavajući sva navedena ograničenja, EPBiH kontinuirano radi na razvoju projekata iz sve tri grupe obnovljivih izvora energije, 395 MW fotonaponskih elektrana, 135 MW vjetroelektrana, 196 MW hidroenergetskih projekata, te kao prelazno tranzicijsko rješenje razvijamo projekte dvije gasne elektrane u TE Kakanj i TE Tuzla.

Usput, lako je primijetiti da klimatske promjene već ozbiljno utiču na hidrološku situaciju. Koliki vam je to problem?

- Klimatske promjene su pojava koja izaziva različite ekstremne događaje u cijelom svijetu i dovode do poremećaja vremenskih obrazaca specifičnih za određena geografska područja. Ekstremi se smjenjuju od poplava, snježnih padavina do izrazito sušnih perioda i čovjek na takve okolnosti nema uticaja. Naša hidropostrojenja na Neretvi su u dosta dobrom stanju, ali je proizvodnja iz njih posljednjih godina na nivou 80 odsto u odnosu na planove. Razlog su izrazito sušni periodi, bez kiše, snijega, koji bi punili akumulacije. I sve se dešava u vremenu potenciranja zelene energije, insistiranja na proizvodnji iz obnovljivih izvora. Kada imate takav podbačaj u proizvodnji iz hidroelektrana, nedostajuću energiju nadomještate iz termopostrojenja koja se u budućem vremenu moraju zatvoriti ili, ako je zaista nužno, okrećete se tržištu i kupovini. U ovakvim, nepredvidivim situacijama to je hod po ivici, nekad posebno oštroj.

U prethodnih nekoliko godina je i pored pune pogonske spremnosti i raspoloživosti agregata u hidroelektranama, te optimalnog upravljanja istim, ostvarena godišnja proizvodnja električne energije ispod bilansom planirane, a što je posljedica loše hidrološke situacije u većem dijelu godine. Obilne padavine u kratkim vremenskim intervalima neznatno poboljšavaju nivo vode u hidroakumulacijama, ali uzrokuju bujične poplave i erozivni nanos materijala u hidroakumulacije, kao i različit plutajući otpad, što nanosi štetu na objektima hidroelektrana. Uvažavajući naprijed navedeno, može se reći da klimatske promjene za posljedicu imaju lošije hidrološke prilike i uzrokuju direktne i indirektne štete na proizvodnim objektima, a što rezultira manjom proizvodnjom električne energije u hidroelektranama, te povećava troškove održavanja.

Važno je istaći da hiroelektrane imaju ključnu ulogu u balansiranju i održavanju elektroenergetskog sistema stabilnim. Loše hidrološke prilike slabe navedeni alat, a što se posljedično odražava na proizvodnju električne energije i snagu termoblokova, te na vođenje istih u sistemu EPBiH.

Navedeno je potaklo EPBiH na razvoj i usvajanje novih vještina upravljanja blokovima i agregatima elektroenergetskog sistema kako bi se djelimično prilagodili posljedicama klimatskih promjena i minimizirali njihov uticaj na ukupno poslovanje kompanije.

Je li to, zaista, budućnost energetskog sistema BiH kad se pogase termoelektrane?

- Prestanak proizvodnje iz termoelektrana je obaveza koju je država BiH preuzela potpisivanjem Pariskog sporazuma i Sofijske deklaracije. Tada smo se opredijelili za put ka klimatski neutralnoj EU.

Revitalizacija Bloka 7 u Kaknju vrijedi 80 miliona KM/ ZGA

Državne strukture moraju naći način da olakšaju dobivanje dozvola nama investitorima i izvrše usklađivanje propisa na različitim nivoima vlasti kako bismo mogli ubrzati izgradnju potrebnih objekata iz obnovljivih izvora uvažavajući činjenicu da smo zakonom obavezani da obezbijedimo dovoljne količine električne energije za javno snabdijevanje i privredu.

Plan EPBiH koji podrazumijeva dostići 50 odsto proizvodnje iz OIE do 2030. godine, pa potom i postupne i potpune dekarbonizacije do 2050. godine, moguć je jer imamo projekte iz obnovljivih izvora, ali je potrebno zakonima i regulativima olakšati realizaciju tih planova. Također, za to su potrebna i značajna finansijska sredstva.

Uvažavajući trendove povećanja potreba za električnom energijom na svjetskom tržištu, kao i trendove strateških opredjeljenja zemalja EU i zemalja u okruženju, možda je vrijeme da strateški kao država počnemo razmišljati o izgradnji malih modularnih nuklearnih elektrana (SMR).