(Ne)obične aktivnosti Kine na berzama: Slijedi li Peking put Moskve i šta bi to moglo značiti?

Kina već godinama oko sebe okuplja koaliciju zemalja kojim je cilj smanjiti ovisnost o Zapadu. Tako mnogi geopolitički analitičari smatraju da su na pomolu velike promjene. Sukob između SAD-a i Rusije je već vidljiv, doduše indirektno, a kada je u pitanju odnos Kine i SAD-a, za sada nema rata, ali se sukob već godinama odvija na mnogim drugim poljima.

Zastrašivanje

Jedni drugima uvode carine na uvoz robe, namjerno slabe vlastite valute kako bi se postigla veća konkurentnost izvoza na štetu druge strane, povećavaju vojne kapacitete kako bi zastrašili potencijalnog neprijatelja. Kina otvoreno spominje mogućnost napada na Tajvan, a SAD da će u tom slučaju vojno braniti taj otok. S obzirom na veličinu i snagu Kine i SAD-a, takav sukob imao bi katastrofalne posljedice za čovječanstvo.

Posljednjih deset godina analitičari su uočili da Kina smanjuje količinu kapitala koju drži u američkim državnim obveznicama, a već nekoliko godina tempo prodaje se ubrzava. Iznos uložen u američke državne obveznice pao je za čak 500 milijardi dolara i po svemu sudeći nastavlja se smanjivati.

U isto vrijeme Kina je najveći kupac zlata. Samo u 2023. godini je kineska centralna banka kupila više od 700 tona zlata. Nisu li ovo isti potezi koje je radila Rusija 2018. godine?

S pravom se postavlja pitanje zašto Kina masovno prodaje američke državne obveznice (koje američka vlada može privremeno ili trajno oduzeti Kini u slučaju eskalacije napetosti između dvije supersile) i zašto taj novac ulaže u jednu “valutu” potpuno neovisnu o bilo kojoj državi, a radi se o zlatu?

Napominjem da je upravo Rusija 2018. godine bez nekog posebnog razloga odlučila rasprodati gotovo sve američke obveznice koje je ruska centralna banka držala kao strateške rezerve. U samo nekoliko mjeseci, ukupni iznos obveznica u ruskom vlasništvu smanjen je za približno 100 milijardi američkih dolara na svega 15 milijardi.

Ekonomski analitičari su, treba biti iskren, tada zaključili da se Rusija samo želi osvetiti za nekakve simbolične sankcije uvedene nekoliko godina prije i da se ne treba previše brinuti o aktivnostima ruske centralne banke. Ipak, nekoliko godina kasnije došlo je do invazije na Ukrajinu, a rat još traje. Iz ovog ugla može se lahko zaključiti da je Putin već te 2018. odlučio napasti Ukrajinu i očekivao je da će SAD na sve načine otežati Rusiji pristup njenim vlastitim deviznim rezervama pa je naredio centralnoj banci da izvuče što je moguće više kapitala na vrijeme.

Program

Svojevremeno, u doba hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog saveza, Rusija je imala program praćenja aktivnosti na američkom finansijskom tržištu, a cilj je bio unaprijed saznati da SAD spremaju napad na Sovjetski savez.

Sovjeti su smatrali da bi prije samog napada mnogi visokopozicionirani američki činovnici i generali kupovali velike količine zlata, jer bi u slučaju nuklearnog rata dionice, obveznice, pa čak i nekretnine, postale bezvrijedne.

Srećom, do nuklearnog rata nikad nije došlo, ali praćenje neuobičajenih aktivnosti na berzama i dalje može biti interesantno. Ne treba zaboraviti činjenicu da je 1939. godine Njemačka intervencijama na berzi ugrozila francusku valutu i njihovu ekonomiju, a što je imalo teške posljedice u ključnom periodu.