Kolike su plate u Evropi? Brojke otkrivaju šokantan ekonomski jaz, ovo su ekonomski centri
Foto: Ilustracija
Početak godine za mnoge zaposlene predstavlja trenutak za preispitivanje karijere, a visina plate često je presudan faktor pri odluci o promjeni posla. Januar se tradicionalno izdvaja kao mjesec u kojem se novogodišnje odluke pretvaraju u konkretne poteze, dok kompanije u isto vrijeme definiraju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.
Iako razlike u primanjima postoje i unutar samih sektora, plate se u Evropi znatno razlikuju i od države do države. Te razlike vidljive su kako u nominalnim iznosima, tako i kada se zarade prilagode kupovnoj moći, navodi Euronews, pozivajući se na najnovije podatke Eurostata za 2024. godinu.
Prosječna godišnja plata po zaposleniku u Evropskoj uniji iznosi 39.808 eura. Raspon među državama članicama izuzetno je širok – od 15.387 eura u Bugarskoj do čak 82.969 eura u Luksemburgu, što znači da su primanja u toj zemlji 5,4 puta veća. Osim Luksemburga, godišnju prosječnu platu višu od 50.000 eura imaju još Danska, Irska, Belgija, Austrija i Njemačka. Na suprotnoj strani ljestvice, uz Bugarsku, nalaze se Grčka i Mađarska, gdje je prosječna godišnja plata manja od 20.000 eura.
U mnogim evropskim državama značajan dio zaposlenih radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plata kada bi svi radnici bili zaposleni na puno radno vrijeme. Takvi podaci potvrđuju da su plate u pravilu više u zapadnoj i sjevernoj Evropi, dok su niže u istočnom i jugoistočnom dijelu kontinenta.
Ekonomistica Međunarodne organizacije rada (ILO) Giulia De Lazzari istaknula je da su struktura ekonomije i produktivnost ključni razlozi zbog kojih postoje velike razlike u platama među državama. „Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plata“, rekla je za Euronews. Prema njenim riječima, zemlje s većim udjelom sektora visoke dodane vrijednosti, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju veća primanja od onih u kojima dominiraju sektori s nižom dodanom vrijednošću, kao što su poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne usluge. Dodala je i da „snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plate također značajno utječu na visinu plata“.
Foto: Eurostat
Slično mišljenje iznijela je i dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Evropskom institutu za sindikate (ETUI), koja smatra da niska sindikalna organiziranost i viša stopa nezaposlenosti slabe pregovaračku moć radnika. „To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plata u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, kazala je.
Kada se plate posmatraju kroz standard kupovne moći (PPS), razlike među državama postaju manje. Ovaj pokazatelj uzima u obzir razlike u troškovima života, pri čemu jedna PPS jedinica teoretski omogućava kupovinu iste količine roba i usluga u svakoj zemlji. Prema tim podacima, plate prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu, a odnos između najviše i najniže vrijednosti smanjuje se na 2,5. Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice nalaze se Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a, dok su najniže vrijednosti zabilježene u Grčkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Estoniji, ispod 28.000 PPS-a.
De Lazzari naglašava da troškovi života i nivo cijena direktno utiču na visinu plata. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plate“, rekla je. Zbog toga se poredak zemalja značajno mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema kupovnoj moći. Tako se, primjerice, Rumunjska pomiče s 22. na 13. mjesto, dok Estonija pada sa 16. na 22. poziciju kada se u obzir uzmu razlike u cijenama.
Ako se prosječni rast plata iz posljednjih pet godina nastavi, procjenjuje se da bi prosječna godišnja plata u Evropskoj uniji u 2025. godini mogla dosegnuti 41.600 eura, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se dinamika rasta znatno razlikuje među pojedinim državama.
