Javni dug ili kako skinuti omču oko vrata

Knjiga Javni dug i fiskalna održivost Bosne i Hercegovine autorice dr. Jasmine Hurić/

Autorica posebno razrađuje pitanje zaduženosti

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Na upravo okončanom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu raspravljano je o ključnim izazovima globalne ekonomije, pri čemu je posebnu pažnju privukla tema javnog duga. Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristina Georgieva upozorila je da je javni dug za mnoge zemlje postao omča oko vrata naglašavajući da globalni ekonomski rast od oko 3,3 posto nije dovoljan da se države dugoročno i održivo nose s rastućim nivoima zaduženosti. Istovremeno je ukazala na potrebu jačanja fiskalne discipline, unapređenja upravljanja javnim finansijama i usmjeravanja zaduživanja ka produktivnim i razvojnim investicijama kako bi se smanjili dugoročni fiskalni rizici i pritisci na ekonomski rast.

Slabost fiskalnog okvira

U takvom globalnom kontekstu u Bosni i Hercegovini je u izdanju Dobre knjige objavljena monografija “Javni dug i fiskalna održivost Bosne i Hercegovine” autorice dr. Jasmine Hurić koja se bavi teorijskim i praktičnim aspektima fiskalne održivosti i upravljanja javnim dugom, uz poseban fokus na fiskalnu strukturu, institucionalni okvir i ekonomske izazove BiH.

Knjiga je promovisana protekle sedmice na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a promotori su bili eminentna imena ekonomske nauke na ovim prostorima: prof. dr. Azra Hadžiahmetović, prof. dr. Sead Kreso, te urednica knjige prof. dr. Hatidža Jahić. Zbog snažne aktuelnosti teme i njene jasne povezanosti s globalnim porukama koje dolaze iz Davosa, knjiga je ovih dana izazvala značajnu pažnju stručne javnosti i medija.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U uslovima pojačane globalne neizvjesnosti usporenog ekonomskog rasta pitanje održivosti javnih finansija postaje sve važnije kako na globalnom nivou tako i u svim nacionalnim ekonomijama. Posebno su aktuelna za zemlje poput Bosne i Hercegovine koja se suočava sa usporenim i nedovoljnim, odnosno neznatnim ekonomskim rastom. Upravljanje javnim dugom direktno utiče na ekonomski rast i investicije, a fiskalna politika ne može se posmatrati samo kroz apstraktne brojke - nivo zaduženosti koji razvijene zemlje mogu uspješno podnijeti, manje i institucionalno krhke zemlje teško mogu izdržati.

U takvom okruženju odgovorno upravljanje dugom postaje ključno razvojno pitanje naročito u zemlji sa fragmentiranim i institucionalno krhkim fiskalnim sistemom, kao što je Bosna i Hercegovina.

DAVOS, ŠVICARSKA - 19. JANUAR:56. godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) počinje pod temom "Duh dijaloga", a očekuje se da će mu 19. januara 2026. godine u Davosu, u Švicarskoj, prisustvovati skoro 3.000 učesnika iz 130 zemalja. (Harun Özalp - Anadolu Agency)/

Iz Davosa je poručeno da globalni ekonomski rast od 3,3 posto nije dovoljan/ANADOLIJA

Knjiga dr. Jasmine Hurić može doprinijeti boljem razumijevanju ovih izazova ukazujući na posljedice strukturnih slabosti postojećeg fiskalnog okvira i otvara prostor za dalja razmišljanja o održivosti javnog duga. Javni dug i fiskalna održivost u ovoj knjizi tretiraju se kroz sedam poglavlja. Već u uvodu autorica upozorava na to da je većina kriza u BiH rezultirala povećanjem javne zaduženosti, a nedostatak odgovarajućih razvojnih aktivnosti doveo je do toga da rast dugova ne prati porast ekonomskih potencijala zemlje.

Upravljanje i nadzor

Prema mišljenju autorice, ako se u narednom periodu ekonomski rast ne ubrza, a zaduživanje nastavi istim tempom, troškovi servisiranja dugova će iz godine u godinu rasti i to će ozbiljno ugroziti fiskalnu održivost i stabilnost javnih finansija.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Fiskalna politika ne može se posmatrati samo kroz apstraktne brojke - nivo zaduženosti koji razvijene zemlje mogu uspješno podnijeti, manje i institucionalno krhke zemlje teško mogu izdržati

Nakon iznošenja općeg pristupa ovoj temi, autorica razrađuje koncept fiskalne održivosti, makroekonomske refleksije kriza na zaduženost, posebno razrađuje pitanje zaduženosti, a potom i fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine. U zaključcima konstatuje da je nivo javne potrošnje u BiH sličan onom u visoko razvijenim zemljama Evropske unije, ali bez odgovarajuće makroekonomske osnove i strukturne usmjerenosti ka razvojnim investicijama. Savjet autorice je da BiH nužno mora poboljšati mehanizme upravljanja i nadzora duga te ojačati transparentnost kroz redovno izvještavanje o ukupnim obavezama javnog sektora.

S obzirom na nivo ekonomske nepismenosti u BiH koja se prepoznaje i kod brojnih političara i nosilaca javnih funkcija, knjiga “Javni dug i fiskalna održivost Bosne i Hercegovine” autorice dr. Jasmine Hurić može poslužiti kao putokaz kako svojim djelovanjem mogu doprinijeti kreiranju uslova za pozitivne efekte na razvoj Bosne i Hercegovine.