Evropska centralna banka smanjila ključnu kamatnu stopu: Šta to znači za bh. građane?

Evropska centralna banka je prvi put u zadnjih pet godina smanjila ključnu kamatnu stopu i time snizila pritisak na građane koji imaju kredite. ECB je smanjio kamatnu stopu na 3,75 posto sa rekordnih 4 posto i tako istupio korak ispred FED-a i Banke Engleske, koji to još nisu učinili. Potez ECB-a uslijedio je nakon što je Kanada odlučila da smanji zvaničnu kamatnu stopu. Međutim, nije nevažna činjenica da do smanjenja kamata dolazi u trenutku kada birači širom EU izlaze na izbore mada iz ove institucije poručuju da je stabilizacija stopa rasta inflacije glavni razlog takve odluke.

Uslovi

Otopljavanje kamatnih stopa vidimo na kretanju šestomjesečnog euribora koji je trenutno na nivou od 3,75 posto, što je 0,20 posto niže nego početkom ove godine.

Tržišta obveznica posljednjih nedjelja pokazuju pad prinosa. Tako se prinos na desetogodišnje obveznice najjače ekonomije eurozone zadnju sedmicu spustio za dodatnih 10 baznih poena na 2,55 posto. Evropska centralna banka (ECB) je procijenila da su stvoreni “primjereni uslovi” za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije u zadnjem kvartalu. Tako će kamatna stopa za refinansiranje banaka od jula iznositi 4,25 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3,75 posto, dok će za prekonoćne pozajmice komercijalne banke ubuduće plaćati kamatu od 4,5 posto, rečeno je u saopštenju ECB-a.

Upravno vijeće ECB-a zaključilo je, na bazi novih ažuriranih podataka inflacije, da su stvoreni “primjereni uslovi” za blaže ograničavanje monetarne politike. Od septembra prošle godine stopa inflacije smanjila se za više od 2,5 posto uz znatno poboljšane izglede. Veliku ulogu u popuštanju inflacije odigrali su usporavanje potražnje i uspostava kontrole nad očekivanjima rasta cijena, kao i kontinuirani rast plaća, a nezaposlenost je rekordno niska.

ECB je u novom izvještaju podigao procjenu inflacije u ovoj godini sa 2,3 na 2,5 posto, odražavajući snažnije poskupljenje usluga i hrane nego što se to očekivalo. Podignute su i prognoze osnovne inflacije u ovoj i idućoj godini. Kada se isključe energija i hrana, osnovna inflacija trebala bi u ovoj godini iznositi 2,8 posto, što je za 0,2 posto više nego što se predviđalo na početku godine. Iako je registrovan napredak u zadnjem kvartalu, cjenovni pritisci na domaćem tržištu ipak su još jaki zbog rasta plaća, pa će inflacija vjerovatno i početkom iduće godine biti viša od ciljanih dva posto, stoji u saopštenju ECB-a.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pažljivo pratiti podatke i utvrđivati “primjernu” visinu kamatnih stopa od “sjednice do sjednice”. Banke se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike, dodajući da će kamatne stope zadržati “na primjereno restriktivnom nivou” sve dok bude potrebno do ostvarenja cilja od 2 posto visine inflacije.

No, postoji i ona druga nepredviđena inflacija koja bi mogla nadmašiti aktuelne ECB-ove prognoze budu li plaće ili dobit kompanija rasle jače nego što se trenutno procjenjuje. Svakako da među rizike spadaju i pojačanje geopolitičke napetosti i ekstremni vremenski događaji koji bi ponovo mogli potaknuti poskupljenje energije i hrane.

Veće naknade

Interesantno je da su određene banke najavile smanjenje kamata na štednju, te sada povećavaju naknadu za različite usluge, što izaziva negodovanje javnosti. Kamatna stopa na depozite i oročenu štednju snižavat će se uporedo sa odlukom ECB-a.

Međutim, problem je što je u našoj zemlji stopa inflacije potrošačkih cijena i dalje iznad 5,5 posto, što znači da novac znatno brže gubi na vrijednosti, nego što možemo zaraditi štedeći u bankama uz nepovoljne kamate. Shodno tome, za očekivati je da uz nižu kamatu na štednju plaćamo i veće naknade za usluge kao što su vođenje računa, vršenje transakcija, podizanje novca sa računa i slično. Prema podacima dostupnim autoru, domaće banke su u 2023. ostvarile rekordnu dobit od 709 miliona KM. Iako banke imaju nikad veće profite, i dalje dižu naknade za razne usluge. Tako je npr. jedna banka na iznos od 20 KM uplate na račun ZZO-a naplaćivala naknadu u iznosu 2,5 KM, što je nevjerovatnih 12,5 posto. Je li dizanje naknada stvarno opravdano?

Banke bi mogle dignuti čak i naknade koje mnogima same po sebi nemaju smisla poput podizanja novca s vlastitog računa.

Činjenica je da banke funkcionišu po sistemu frakcionalnog bankarstva, a zapravo se od novca koji stanovništvo, kompanije, budžeti deponuju istovremeno izdaju krediti. Riječ je o fenomenu sekundarne emisije novca, što nije nužno problem, ali šta bi bilo kada bi sve štediše istovremeno htjelo podići svoj novac?

Upravo u toku bankarske krize prošle godine kod nekih banaka u SAD-u se proširio strah da bi moglo doći do panike, što bi podstaklo štediše da u masovnom broju krenu dizati svoje depozite, a to bi sigurno dovelo do bankrota nekih od banaka, što se na kraju i desilo nekim “velikim” bankama.

Iz ovog primjera je jasno da treba biti oprezan sa svojom ušteđevinom, posebno u kriznim periodima.