Digitalizacijom do poslova budućnosti

Zelena i digitalna tranzicija, upotreba umjetne inteligencije i automatizacija, plava ekonomija sve ovo bile su teme prošlosedmične međunarodne radionice o temi Budućnost rada.

Vještine

Radionicu je organizirala Unija za Mediteran (UfM), a formalni domaćin bila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH u partnerstvu s Inkubatorom društvenih inovacija - MUNJA.

Sve prisutnija neizvjesnost uzrokovana makroekonomskim, geopolitičkim i ekološkim poremećajima otežava vladama i preduzećima donošenje odluka u vezi s budućim poslovima, radnim vještinama, poslovnim modelima i ekonomskim strategijama. Zelena i digitalna transformacija, te umjetna inteligencija predstavljaju trendove koji se često navode kao potencijalni pokretači rasta. Međutim, u manje razvijenim regijama, kao što je i mediteranska regija, ovi izazovi nose opravdanu zabrinutost zbog nedovoljnog i/ili neadekvatnog profesionalnog usmjeravanja, nedostatka traženih vještina i znanja, te nepostojanja strategija kojima bi se implementirale navedene transformacije.

Unija za Mediteran, čija je članica i BiH, prepoznala je potrebu za rješavanjem izazova povezanih sa zapošljavanjem u skladu s obvezama koje su Ujedinjeni narodi definirali u svojim Ciljevima za održiv razvoj (Agenda 2030). U tom cilju planirano je održavanje nekoliko radionica.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Barbalić istakao je da postoji trostruki paradoks, a to je da s jedne strane naši ljudi još odlaze, s druge strane velika je potražnja naših poslodavaca koji traže da uvezemo radnu snagu, treća stvar je da i dalje postoji relativno visok stepen nezaposlenosti, a unutar te nezaposlenosti značajan procenat ljudi koji uopšte ne traže posao.

- Postoji nedostatak logike u svemu tome i treba da shvatimo zbog čega se to dešava. Međutim, kada sam pričao o tom paradoksu na nekim konferencijama vani, shvatio sam da ti problemi, koji nisu karakteristični samo za zemlje koje su van EU, sve više postaju nešto što se dešava i u EU, kazao je Barbalić.

Istakao je da je želja BiH da postanemo dio mreža koje se bave tržištem rada unutar Evropske unije.

- Uskoro će se desiti da zemlje koje su kandidati počnu sudjelovati na sastancima službi za zapošljavanje Evrope kako bismo mogli da vidimo kako da razmjenjujemo informacije, kako da znamo da su naši radnici zaštićeni, koji su to poslovi u koje treba investirati, kako uticati na obrazovni sistem da stvara kadrove koji će biti upotrijebljeni u nekoj srednjoročnoj dimenziji, ali također i dugoročnoj, istakao je Barbalić.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto naglasio je da, kada je riječ o digitalizaciji u radnim odnosima, BiH kaska za Evropom.

- Konkretno u digitalizaciji jako kaskamo iako imamo strukturu koju smo postavili još prije deset i više godina, ne koristimo je. Imamo puno pilot-projekata širom BiH, ali potrebno je da napravimo daleko veći zamah u smislu digitalizacije i javne uprave, ali i onoga što je potrebno i privatnom sektoru da bude konkurentan. Jer ako imate u Evropi i u regiji procese koji se mogu lako obavljati online bez printanja, bez redova, slanje faktura, razmjena podataka, ako to mogu firme u regiji, a naše ne mogu, onda naše firme postaju manje konkurentne i teže im je izaći na evropsko tržište. Zbog toga je jako bitno da sustignemo ostale, poručio je Forto.

Voditelj Sektora za ekonomski razvoj i zapošljavanje pri Sekretarijatu Unije za Mediteran Mohammed Elrazzaz kazao je da je radionica prilika za sve učesnike da razmijene iskustva i pozitivne prakse.

Prednosti i izazovi

Naime, radionica je okupila oko 60 stručnjaka iz Evropske unije i zemalja Mediterana koji su razgovarali i razmijenili mišljenja i iskustva o prednostima i izazovima koje nude zelena i digitalna tranzicija, te umjetna inteligencija u kontekstu stvaranja novih poslova, nestajanja nekih tradicionalnih, te potrebe za razvojem novih vještina na tržištu rada. Na jednom od panela učesnici su se posebno dotakli utjecaja ovih procesa na radna mjesta u ekstremnim situacijama poput klimatskih promjena, oružanih sukoba, migracijskih talasa i pandemija.