Bankarstvo iz sjene doživjelo je procvat
Puno toga je rečeno i napisano o eksponencijalnom rastu sektora nebankarskih finansijskih institucija (NBFI) i prelasku u kreditiranju s tradicionalnog bankarskog sektora na druge sudionike na tržištu.
Privatni kapital
Od globalne finansijske krize NBFI u eurozoni se udvostručio sa 15 triliona eura u 2008. na 32 triliona eura danas. Sada čini polovinu finansijskog sektora. Tako se veličina globalnog NBFI sektora nedavno smanjila u pozadini viših kamatnih stopa i nižeg vrednovanja imovine. Zabilježeno je značajno povećanje na globalnom nivou za neke klase imovine kao što je privatni kapital, gdje je imovina pod upravljanjem narasla s oko 3 biliona u 2012. na oko 8 biliona američkih dolara danas. Također se vidi značajan globalni rast privatnih kreditnih fondova koji sada iznose više od 1,5 triliona američkih dolara.
Evropsko tržište privatnih kredita, iako znatno manje od američkog tržišta, poraslo je za 79 posto u posljednjih pet godina. Na kraju 2022. godine privatno kreditno tržište činilo je oko 221 milijardu USD ili 15 posto globalnog tržišta. Ove brojke su veoma važne i ozbiljan su razlog posmatranja tržišta privatnog kapitala i privatnog kredita.Banke i nebanke međusobno su povezane u mnogo različitih oblika putem kredita, vrijednosnih papira, izvedenica i odnosa finansiranja, pa bi to moglo postati izvor sistemskog rizika. Obrazloženje za osiguranje potpunog razumijevanja rizika koje proizlazi iz veze između tržišnog i kreditnog rizika nije novo. Iskustvo nas uči da budemo oprezni u pogledu mogućnosti transformacije kreditnog i tržišnog rizika i upozorava nas na novi, koleracijski rizik. Nedavni događaji naglasili su potrebu da bolje razumijemo oba ova pitanja. Neispunjenje obaveza Capital Managementa i Greensill Capitala istaknulo je neke od rizika koje proizlaze iz sve složenijih međusobnih veza između banaka i NBFI-ja.
A u Ujedinjenom Kraljevstvu penzioni fondovi, kao i investicijski fondovi koji koriste investicijske strategije potaknute obavezama, izloženi derivativnim proizvodima s polugama, prisilili su Bank of England da obuzda dislokaciju tržišta na tržištu pozlaćenih sredstava. Zbog toga je preduzet koordiniran pristup međunarodnom jačanju regulatornog okvira i okvira izvještavanja za nebanke koje predstavljaju potencijalne rizike za bankarski sektor u uvođenju veće transparentnosti u NBFI.
Ukratko, želimo li u potpunosti razumjeti nove rizike i na kraju osigurati da ih tržišni sudionici mogu riješiti, dobre prakse za upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane trebale bi ići dalje od minimalne usklađenosti s regulatornim zahtjevima.
U proteklih nekoliko godina primijećeno je da je potraga za prinosom s niskim kamatnim stopama podstakla neke banke da se okrenu rizičnijim i manje transparentnim ugovornim stranama iz NBFI-ja uključujući i hedge fondove (posebni fondovi) i porodične biznise. Na ovo je nedavno upozorila i članica nadzornog odbora ECB-a Elizabeth McCaul, naglasivši da značajan porast privatnih fondova i drugih izvora finansiranja izvan regularnih banaka predstavlja najveću prijetnju stabilnosti finansijskog sistema eurozone.
Provjere
Riječ je o “području u kojem vjerovatno imamo najmanje vidljivosti i gdje se stvari mogu kretati brže od normalne kreditne dinamike - to je tržište nebankarskih finansijskih posrednika”, kazala je McCaul za Financial Times.
O ovom problemu izjasnila se i Evropska komisija, nebankarski finansijski posrednici, poznati i kao “banke u sjeni”, u trećem tromjesečju prošle godine raspolagali su imovinom vrijednom 42,9 biliona eura u odnosu na 38 biliona eura, koliko su kod sebe držali tradicionalni zajmodavci.Trenutno se vrše provjere u 113 banaka u eurozoni koje ECB nadzire za potpuni uvid u vlastitu izloženost nebankovnim institucijama. Ovaj vid bankarstva (bankarstvo iz sjene) doživio je procvat nakon globalne finansijske krize 2008. godine, kada se kretanje kredita premjestilo iz banke na druge firme koje se ponašaju poput tradicionalnih zajmodavaca, ali su slabije regulisani. Taj sektor je akumulirao imovinu vrijednu čak 218 biliona dolara ili skoro polovinu svih globalnih finansijskih sredstava.
Bankarska industrija mora nastaviti tražiti nove načine za razmjenu informacija koje su ključne za procjenu nakupljanja rizika i međusobne povezanosti različitih finansijskih tržišta.
