Tržište rada u BiH krije paradoks: Nedostaje radnika, a pola miliona žena ne radi
Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Kolektiv d.o.o. – MojPosao.ba/
Međunarodni dan žena, 8. mart, datum je kada se slave velika dostignuća pripadnica ljepšeg spola i ukazuje na probleme sa kojima se žene suočavaju.
Godina je 2026. Prošlo je 117 godina od prvog obilježavanja Međunarodnog dana žena. Poražavajuća je činjenica da se žene širom svijeta već duže od stoljeće suočavaju sa istim problemima. A kada nestanu jedni, dođu drugi.
Poražavajuće je i da emancipacija žena, finansijska nezavisnost, karijera i ispunjavanje svojih potencijala za žene u Bosni i Hercegovini uz sebe nose niz uslovljavanja, pitanja i problematiziranja. A zašto? Zato što su u pitanju... žene. Ljudska bića.
Zaposlenje je jedna od oblasti koja je najzasutija pitanjima, komentarima, uslovima, kritikama i sloboda pojedinaca da definišu društvene zakone po vlastitim nahođenjima.
O ovoj temi razgovarali smo sa Mersihom Mimom Mehić – preduzetnicom, izvršnom direktoricom sa preko 20 godina iskustva, mentoricom i govornicom.
Mehić je generalna direktorica Kolektiv d.o.o. – MojPosao.ba, jedne od najvećih agencija za posredovanje u zapošljavanju u Adria regiji, koja posluje u okviru internacionalne grupacije Alma Career iz Finske.
Kada pogledate statistiku portala MojPosao.ba, šta nam ta statistika govori o ženama na tržištu rada u BiH, a što javnost možda ne primijećuje?
- Kad gledam uopšte aktivnost ženama na tržištu rada u BiH, ono što su neki prvi osnovni podaci koji jesu zabranjavajući, jeste zapravo visoka stopa neaktivnosti žena. Prema trenutnim procjenama, negdje je oko milion žena na tržištu rada koje nisu aktivne, a otprilike pola miliona žena su zapravo radno sposobne. Kad govorimo o manjim sredinama, o manjim gradovima, jako veliki broj žena zapravo su domaćice i nisu u prilici da ostave brigu o djeci, da se posvete karijeri. Kad govorimo o većim sredinama, naravno da je tu situacija znatno drugačija. Analize plata koje smo radili u sklopu portalu Plata.ba također pokazuju da postoji i dalje ogromna razlika između spolova u određenim industrijama, kad govorimo o prosječnim platama. Tako da žene u određenim industrijama ne zarađuju jednako kao muškarci. To su definitivno neki podaci koji zahtijevaju najviše pažnje na našem tržištu.
Da li žene i muškarci apliciraju na iste poslove ili dalje postoji ta neka razlika da je nešto muški i posao, a nešto ženski?
Jako veliki broj poslova u BiH je u sektorima komercijale, logistike, prodaje, itd. I unazad nekoliko decenija, postojala je i ta prirodna podjela gdje su muškarci bili dosta dominantnij u određenim industrijama poput prodaje, komercijale, inženjerstva. Ali mi vidimo ogromne promjene također na tržištu rada, gdje su žene zapravo prisutne u svim sredinama. Činjenica je da BiH nema neku posebnu politiku u smislu privlačenja stranih radnika i da nismo u poziciji da nadomjestimo nedostatak radnika na tržištu rada, koje se procjenjuje negdje na između 20.000 do 60.000 ljudi. Jedna od strategija kako možemo zadovoljati domaće potrebe na tržištu rada je upravo i uključivanje žena.
Da li u oglasima poslodavci, kako je prije to bio slučaj, vide majčinstvo kao prepreku? Da li se percepira i dalje kao prepreka za zapošljavanje žena?
Po našim zakonima o radu je zabranjeno postavljanje bilo kakvih pitanja i na intervjuima i u samim procesima selekcije vezano za planiranje majčinstva. Nažalost, još uvijek postoje određeni slučaj gdje se to dešava, da prilikom zapošljavanja žene dobijaju često pitanja o planiranju porodice i neka druga slična pitanja. Međutim, ono što primjećemo na tržištu, sa obzirom da su i poslodavci zaista u takvoj situaciji da moraju dugoročno planirati zapošljavanje ljudi i zadržavanje talenata, rekla bih da je došlo do određene promjene gdje i na strani poslodavaca zapravo postoji ogromna podrška i planiranje integracije žena u poslovne sisteme, na način da su i poslodavci više otvoreni da budu fleksibilni kako bi pružili podršku ženama koje paralelno grade i porodicu i karijeru.
Da li mlađe generacije žena drugačije pristupaju karijeri odnosno na generacije njihovih majki, recimo?
Rekla bi da postoji ogromna razlika u kontekstu planiranja karijera od strane mlađih generacija u odnosu na to kako su to radile ranije generacije. Mlađe generacije, generacije Z, stavljaju na prvo mjesto vlastito zadovoljstvo, vlastite prioritete, ne gledaju toliko da ugode nekim društvenim normama i čak razmišljaju u kontekstu da možda izgradnja porodice ili neke druge stvari dolaze nekad u kasnijim godinama. Za razliku od onog čemu danas svjedočujemo na tržištu rada, gdje su žene zapravo vrlo često razvučene između nekoliko različitih poslova, uključujući poslove koje imaju kao majka ili kroz neke druge porodične obaveze koje su praktično vrlo često i neplaćene poslove, brigi o domaćinstvu.
Kada bi jedna žena koja traži posao mogla čuti jedan savjet od vas u traženju posla, koji bi to savjet bio?
Sigurno je jako puno stvari koje bi mogle pomoći u traženju posla. Ali savjet za žene jednako kao i muškarce bi bio na početku karijere jeste da je danas jako bitno početi - bez obzira o kakvom se poslu radi, da zapravo iskustvo se gradi kroz vrijeme, pa tako i reference i sve ostalo.
Iza sebe imate veliku karijeru, a istovremeno ste majka troje djece. Kako Vi sve to handle-ate sa svim svojim obavezama, kako ispunjavate sve zahtjeve koje i porodica i posao podrazumijevaju?
Mislim da ne postoji zapravo savršeni recept, ni kako organizovati dan, ni kako organizovati život. Da zapravo posvećenost porodici, majčinstvu i karijeri zahtjeva sporadične fokuse na određene stvari kroz vrijeme. Tako da ne mislim da postoji bilo ko je savršen u svakom momentu ili ko ispunjava sve. Nego jednostavno, ukoliko smo posvećeni jednom segmentu, jedan segment sigurno trpi u datom momentu. Tako da, rekla bih da možemo definitivno imati sve, ali ne možemo imati sve u isto vrijeme. I da je jako bitno ne zaboraviti sebe staviti na prvo mjesto i ne izgubiti se u tom procesu traženja savršenstva. Svakako je jako bitno imati oko sebe podršku i neki ekosistem koji je tu za nas kad nam treba pomoći.
Cijeli intervju pogledajte u nastavku: