Ko treba plaćati lijekove, a ko ne: Pacijenti kivni na ljekare, ljekari na zavode, a zavodi...
Što se u Kantonu Sarajevo ne plaća, kešira se u nekim drugim kantonima/Senad Gubelić
Isti kanton, isti lijek i u istoj apoteci gospođa u osamdesetim godinama plati oko 70 KM, a ona što je naišla odmah iza nje, dvadesetak godina mlađa, dobije bez da plati. Starica u šoku i nevjerici gleda i pita kako to, a pošto odgovor nije dobila, samostalno zaključi da je dobna granica razlog u pravima na liječenje o trošku Zavoda.
Jedan problem, sto lica
Priča je došla i do nas, pa smo odgovore potražili u sarajevskim apotekama. U razgovoru sa apotekarkama smo saznali da se lijekovi izdaju na osnovu recepata koje propiše ljekar, te da je šifra bolesti koju navedu jedino vjerodostojno mjerilo za izdavanje lijekova bez i sa računom.
- Ako je lijek naveden pod šifrom koja označava primarnu važnost lijeka u terapiji pacijenta, onda ide na teret Zavoda, pojasnili su nam u jednoj apoteci i dodali da isto tako - ukoliko je lijek naveden kao preporuka, tj. sa šifrom koja lijek prepoznaje na listi D, plaća se puni iznos.
Ovakav stav unio je puno pometnje među pacijentima, koji i ne znaju razliku između primarnog lijeka i preporuke, jer čim ljekar preporučuje, znači da - treba.
Pojašnjenje smo dobili i iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, gdje su nam potvrdili navode iz apoteke, ali i dali širu sliku haosa oko preuzimanja terapija.
- Lijekovi koji su na listi lijekova KS-a nisu vezani za starosnu dob. Nova lista lijekova je izašla u januaru ove godine, do danas nikakvih bitnih promjena nije bilo osim dopune i olakšavajućih smjernica, pojasnila nam je Bilsena Šahman, pomoćnica ministra za zdravstvenu zaštitu, i dodala da nova lista lijekova za ovih prvih 9 mjeseci je povećala potrošnju ZZO u odnosu na prošlu godinu za 12 miliona KM.
Prema riječima Bilsene Šahman, novo u ovoj listi je da su postavljene smjernice, na osnovu Evropskih standarda i propisa i lijekovi se mogu propisivati na teret Zavoda samo za tačno utvrđene bolesti koje pišu u uputstvu lijeka, sve preko toga ljekar prepisuje na svoju odgovornost i na D listu, tj. na teret pacijenta.
Da li to znači da su uputnice i recepti koje pišu ljekari dovedeni u pitanje? Ako da, od koga?
- Do sada smo imali neopravdano propisivanje recepata i pacijente sa po 30 propisanih lijekova da piju u toku jednog dana. Drugo, svaki lijek je vezan za MKB (međunarodnu klasifikaciju bolesti) i ljekari moraju naučiti da te šifre ispravno koriste, u suprotnom, sistem im neće dozvoliti lijek na teret ZZO-a, obrazložila je Šahman i naglasila da apoteke provode ono što im je kroz sistem dostupno i nemaju nikakav uticaj da naprave neku izmjenu.
Zavisno od toga koju šifru bolesti ljekar navede, na osnovu toga se podižu lijekovi sa plaćanjem ili bez njega. Također je poznato i tome smo svi svjedočili da predstavnici farmaceutskih kompanija redovno obilaze ljekare da im ukažu na važnost lijekova i suplemenata koje njihova kompanija proizvodi, a ni putovanja i naknade za promociju nisu tabu tema. Sve se javno dešava, o tome se priča, samo niko ne prepoznaje da li je i koliko ugrožena/narušena komunikacija ljekar - pacijent.
- Uglavnom većinu problema proizvedu ljekari koji se ne pridržavaju odgovarajućih uputstava od ZZO-a i što su smjernicama neki lijekovi ograničeni za pojedine pacijente za koje nema opravdano propisivanje, kazala nam je Šahman i navela da je trenutna lista lijekova najšira u BiH i svi proizvođači koji su aplicirali sa odgovarajućom dokumentacijom su uvršteni.
Lični sukobi i interesi
Sa druge strane, od pacijenata saznajemo i to da im ljekari lijekove koji su im bitni za terapiju i koje moraju uzimati redovno i dugoročno, uporno stavljaju kao preporuku, tj. na listu D, prisiljavajući ih tako da svaki mjesec plaćaju lijek, koji bi dobili na trošak Zavoda ako bi ga ljekar pisao na listu A. Istraga nas je dovela i do još jedne gospođe koja nam je ispričala kako nije mogla dobiti lijekove na teret ZZO-a, jer u ljekarskoj uputi piše kapsule, a besplatno se mogu dobiti samo tablete.
U čitavoj ovoj zbrci postavlja se pitanje i koliko je kompetentna komisija koja je sastavljala liste i šifre, s obzirom na to da nisu u kontaktu sa pacijentima, te da sve te odluke donose sa neke udaljenosti i u nastojanju da se smanje troškovi. Situacija se dodatno zakomplikovala jer su različite komisije u različitim kantonima donijele suprotne odluke. Što se u Kantonu Sarajevo ne plaća, kešira se, naprimjer, u Ze-do kantonu i obratno.
U konačnici imamo pacijente ogorčene na ljekare koji im propisuju lijekove i terapije, ljekare na one koji im nameću šifre, a oni iz zavoda i ministarstava i na jedne i na druge jer im potrošiše novac iz budžeta.
