Katolici danas slave Božić: Praznik rođenja Bogočovjeka Isusa Krista
Božić je najveći kršćanski praznik/Ilustracija/Damir Deljo
Katolici, kao i protestanti, danas slave Božić, rođenje Bogočovjeka Isusa Krista.
Centralni događaj proslave je misa ponoćka, a taj se porodični praznik uglavnom slavi u krugu porodice i najbližih.
Božić je jedinstveni događaj rođenja Boga-Čovjeka kojeg kršćanski svijet slavi od davnina, a riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvobitni naziv djeteta Isusa, koji je poslije prenesen i na sam praznik njegovog rođenja.
Kršćani su vrlo rano dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Evropi početak nove godine bio je na Božić. Crkva je tek 1691. prihvatila 1. januar kao Novu godinu.
Božić je prije svega biblijski događaj. Na praznik Božića od 5. vijeka slave se tri mise: ponoćka, zornica ili pastirska misa te podnevnica.
Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine. Advent ili došašće vrijeme je pripreme za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri sedmice neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri vijeka, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristovog dolaska.
U novije vrijeme sve prisutniji znak adventa, koji upućuje na Božić i poziva na porodičnu molitvu, jest adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja, što označava vječnost.
Danas su u selima sa katoličkim stanovništvom gotovo nestali običaji unošenja Badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića, dok pravoslavni vjernici i dalje poštuju ovu tradiciju.
Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući. Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činila glava kuće, označavao je službeni početak proslave praznika Božića. Slama se unosila u kuću i rasprostirala po podu s izričitim božićnim naglaskom jer su taj čin članovi porodice redovno pratili pjevanjem božićnih pjesama.
Misom ponoćkom u crkvama širom Bosne i Hercegovine katolici su dočekali praznik Božića.
Misu u sarajevskoj katedrali Srca Isusova je predvodio nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata mons. Tomo Vukšić.
Svim katolicima želim sretan praznik uz poruku: Čestit Božić.
