(FOTO) "Putevima vodopada" - Bihać, Jajce i Travnik kroz objektiv prirode i borbe
Autor Andi Tomić/Ipsia BiH
IPSIABiH i italijanske organizacije koje su surađivale na projektu “Putevima vodopada” (Via Delle Cascate) udružili su se sa Turističkom zajednicom Visit Bihać na novom projektu.
“Voda koja spaja” naziv je konkursa za najbolju fotografiju koji je zatvoren krajem sedmice, a koji je dio festivala “Čuvari prirode - gradovi povezani sa rijekama”, najavljenog za naredni vikend u Bihaću.
Tri grada
Predivne nove fotografije uljepšale su internetske adrese partnera u projektu, kao što je to bilo i proteklih godina, kada je Turistička zajednica Bihać sama organizirala fotokonkurs fokusirajući se tada samo na rijeku Unu.
- IPSIA surađuje sa Turističkom zajednicom u Bihaću, koja je prije imala sličan projekat, a nama je ovo prvi fotokonkurs. Sada su u fokusu bila tri grada, Jajce, Travnik i Bihać. Mogao je bilo tko da učestvuje, amateri ili profesionalci, iz bilo kojeg grada u BiH ili inostranstva, samo je jedini uslov bio da su fotografije nastale na vodenim površinama ova tri grada, kazala nam je Azra Handukić, koordinatorica projekta iz ureda IPSIA u Bihaću.
Autor Samir Behlić/Ipsia BiH
Prizori prirodnih ljepota, žubor i duševni hlad, Unski bukovi, Plava voda, Plivska jezera, pa čak mala vrela i česme uhvaćeni su u jedinstvenim momentima sa objektivima kamera ili mobitela. Neki od njih činiće postavku izložbe u salonu Muzeja Unsko-sanskog kantona.
- Predivne su fotografije, imali smo oko 140 prijava, od kojih smo na sjednici žirija krajem sedmice napravili selekciju od trideset najboljih koje će biti postavljene u petak, 12. decembra, na izložbi povodom festivala. Obezbijeđene su i nagrade, za prvo mjesto polarid sa torbom, druga je pametni sat i treća slušalice, otkrila nam je Azra.
IPSIABiH i CISP Bosnia-Herzegovina prvi put organizuju festival Čuvari prirode: Gradovi povezani rijekama. U programu učestvuju mali čuvari prirode i dječiji ekološki bazar u Kulturnom centru Bihać. Mališani koji su vrijedno pripremali svoje proizvode nadaju se prodaji od koje će kupiti i posaditi nova ukrasna drveća na atraktivnim lokacijama. U Kulturnom centru će se održati i dan mikrobiologije sa predavanjima o ulogama mikroorganizama u prirodi, životu i zdravlju. Nakon toga, slijedi i otvaranje izložbe “Voda koja spaja” u izložbenom salonu Muzeja Unsko-sanskog kantona. U subotu, 13. decembra, održaće se mali sajam poljoprivrednika i obrtnika u holu Kulturnog centra Bihać, gdje će u večernjim satima biti priređen muzički program pod nazivom “Muzika koja teče”.
Autor Mirsad Mujanović/Ipsia BiH
Tokom festivala održaće se i okrugli stol “Betoniranje obala rijeka” u prostorijama Business Studija Bihać, a učestvovaće Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT i udruženje Karton revolucija.
Podsjećamo, u Bihaću je ljetos pokrenuta šira akcija borbe protiv nelegalne gradnje i narušavanja prirodnog izgleda obala rijeke Une. Bihaćki gradonačelnik Elvedin Sedić obećao je građanima da će nadležne službe srušiti svako betonsko ruglo duž obale, počevši od zone Nacionalnog parka Una. Međutim, kod prvog pokušaja uklanjanja bespravne gradnje inicijativa se zaustavila, a nadležne vlasti su otvorile seriju sastanaka sa pravosudnim institucijama tražeći podršku u provođenju takvog plana.
Zaustavljeno rušenje
- Tematika betoniranja obala rijeke Une, za mene kao rođenu Bišćanku, poseban je segment. Vjerovatno ste upoznati sa problemima koji su proistekli u Bihaću, a kolege u Jajcu i Travniku također ističu da su i oni imali sličnih problema, tako da je i kod njih veliko zanimanje za raspravu na ovom okruglom stolu. Biće mnogo učesnika, a među prvima koji se odazvao je i naš gradonačelnik Elvedin Sedić, koji će nam iz prve ruke dati odgovore. Mislim da je do inspekcija i onih koji trebaju izvršavati zakonske regulative, tako da se nadamo da ćemo saznati gdje su te aktivnosti stale, naglasila je Handukić.
Ovakav festival se održava prvi put u Bihaću, organizatori kroz njega objedinjuju sve uzraste kroz programe, od djece, omladine, studenata i udruženja građana, jer mnogo aktivista gradi veliku mrežu.
