Arheološka senzacija na Koridoru 5C: Otkrivene grobnice kod Mostara

Pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc. Tino Tomas, u razgovoru za Fenu rekao je da se radi o zakonom propisanim istraživanjima koja se provode prije svega radi zaštite arheološke baštine, prije nego što ih izgradnja, u ovom slučaju autoceste, ugrozi.

 - Osnovni cilj takve vrste istraživanja je detektirati, dokumentirati i sačuvati arheološka nalazišta i nalaze, spriječiti njihovo uništavanje bez prethodnog istraživanja i omogućiti nastavak zacrtanih infrastrukturnih radova – kazao je Tomas.

Istraživanja provodi Studij arheologije Sveučilišta u Mostaru.

Vrši se sistematsko prikupljanje terenskih podataka, odnosno sistematske identifikacije sveukupnih tragova različitih vrijednosti i sadržaja zatečenih u krajoliku uz kartiranje površinskog arheološkog zapisa (…) – pojasnio je mostarski arheolog.

Tajne porodičnih grobnica

Istraženi tumuli (gomile) predstavljaju nalazišta iz domene kulta mrtvih, odnosno mjesta pojedinačnog ili višekratnog sahranjivanja.

Konkretno, o gomilama s trase postoje parcijalni podaci navedeni u arheološkoj literaturi, međutim te lokacije nikada nisu bile podvrgnute arheološkim istraživanjima. Ove su posebne prije svega po dokumentiranom obredu sahranjivanja, ali i po nalazima i prilozima koje pronalazimo u njima – kazao je.

Preliminarna iskopavanja potvrdila su da se radi o skupnim grobnicama, najvjerovatnije bližih krvnih srodnika, tipa porodice ili slično. Uz ostatke pokopanih pronađeni su nakit i metalni dijelovi nošnje, oružje i keramičke posude izrađene na lončarskom kolu.

Promatrajući širi kontekst spomenutih nalaza, Tomas ističe kako je ključan moment koji arheolozi vežu za osnivanje grčkih kolonija i pripadajućih emporija, u neposrednoj blizini, na istočnoj obali srednjeg Jadrana početkom 4. stoljeća prije Krista.

U pojedinim medijima pojavili su se navodi kako se u ovom otkriću radi o narodu Daorsa, ali Tomas naglašava da je u ovom trenutku teško dati precizan odgovor na to pitanje:

Mi, naravno, ovo najnovije otkriće samo uvjetno vežemo za narod Daorsa, nikako kategorički. Upravo jer se na taj prostor spomenuti narod tradicionalno smješta, a nalazi koje smo prikupili putem arheoloških iskopavanja korespondiraju s vremenom u okviru kojega gradina iznad Ošanića i Daorsi kao narod doživljavaju svojevrsni apogej.

On podsjeća da je tokom ranijih istraživanja na prostoru samog Daorsona istražen određeni broj pripadajućih grobnih cjelina, koje se po dokumentiranom načinu i obredu sahranjivanja razlikuju od ovih recentno istraženih.

Kada u obzir uzmemo činjenicu da prakse koje prate sam čin sahranjivanja spadaju u oblike najkonzervativnijeg ljudskog ponašanja i strogo su definirane društvenim i religijskim konvencijama koje reflektiraju snažne veze i osjećaje zajedničke pripadnosti, onda se postavlja logično pitanje je li riječ o istom narodu u užem smislu.

Foto: FENA

Prikupljena arheološka građa i podaci još su u procesu stručne obrade, napominje Tomas, nakon čega slijedi njihova publikacija, znanstvena interpretacija i konačno prezentacija široj zainteresovanoj javnosti.

Arheologija i turizam

Hercegovina obiluje istraženim i neistraženim arheološkim lokalitetima iz različitih vremenskih perioda, podsjeća pročelnik mostarskog Studija arheologije.

Kada bismo uspoređivali prostor Hercegovine, pa i cijele države, sa zemljama u okruženju, svakako da na određen način zaostajemo po pitanju količine i dinamike u arheološkim istraživanjima. Najveći razlog takvoj situaciji je zasigurno nedostatak razvijenog i funkcionalnog institucionalnog okvira i, e. i., sustava, a samim time i stručnog i kompetentnog kadra koji bi provodio takve aktivnosti – smatra Tomas.

Dodaje kako kvalitetno valorizirana arheološka baština može potaknuti razvoj raznolike turističke ponude, posebno posebnih oblika turizma koji se sve više nameću kao održiv smjer razvoja destinacija.

Baština se ranije promatrala kao statična i neprofitna vrijednost, ovisna ponajprije o javnim sredstvima. Danas se, međutim, naglašava da odgovorna turistička valorizacija može osigurati ekonomsku održivost i sredstva neophodna za njezinu zaštitu. Ipak, riječ je o iznimno osjetljivom procesu jer su arheološka nalazišta krhki i neobnovljivi resursi. Svako nestručno postupanje, dakle nedostatak znanja i ukusa, može uzrokovati nepovratnu štetu, stoga procesu njezine valorizacije i interpretacije uvijek moraju prethoditi znanje i stručnost – upozorava Tomas.

Nedovoljna zaštita arheološke baštine

Nažalost, često se dešava da se u BiH arheološka nalazišta devastiraju, a državno blago se preprodaje i uništava.

Iako su u međuvremenu poduzeti određeni koraci, poput stručnih obuka i radionica za državne službenike te jačanja suradnje s međunarodnim organizacijama, sustavno i jedinstveno rješenje na državnoj razini još uvijek izostaje. Problem dodatno otežava složena administrativna struktura zemlje, zbog koje su nadležnosti podijeljene, a zakonodavni okvir često nedovoljno usklađen i učinkovit u provedbi – kazao je Tomas.

Država formalno posjeduje mehanizme zaštite arheološke baštine kroz kaznene odredbe koje zabranjuju neovlaštena istraživanja, oštećivanje i iznošenje kulturnih dobara, ali je u praksi zaštita ograničena nedostatkom finansijskih sredstava, stručnog kadra, nadzora na terenu i dosljedne primjene zakona.

Poseban problem predstavljaju ilegalna iskapanja uz pomoć detektora metala, pri čemu se nalazišta nepovratno oštećuju, a pronađeni predmeti izuzimaju iz svog izvornog konteksta, čime se gubi njihova znanstvena vrijednost – konstatuje Tomas.

Zabilježeni su i slučajevi preprodaje arheoloških predmeta putem interneta i njihovo krijumčarenje preko granice, što upućuje na postojanje crnog tržišta kulturnih dobara.

Takve aktivnosti ne nanose samo materijalnu štetu, već uzrokuju trajni gubitak podataka i dijela kulturnog identiteta zemlje – zaključio je Tomas.