Znate li za priče o ''Begovoj kući'', Richardu Neutri i Freudu u Trebinju?
Gost novog izdanja podcasta "O prostoru sa Zecom i Vukom" bio je filmski redatelj i pisac Namik Kabil, autor nagrađivanih drama i scenarija, uključujući film Kod amidže Idriza redatelja Pjera Žalice. Kabil je autor romana Sam, Amarcord, Isijavanje, Yesterday i Beskućnik, za koji je ove godine dobio regionalnu književnu nagradu Predrag Matvejević. Rođen u Tuzli, odrastao je u Trebinju, a filmsko obrazovanje stekao je u Sjedinjenim Američkim Državama na Santa Monica College, Los Angeles City College i UCLA.
U podcastu je, između ostalog, govorio o razlici između pojmova "dom" i "kuća", inspiraciji za naslov svoje knjige Beskućnik, životu u Americi, ali i o srušenoj Begovoj kući u Trebinju, Srđanu Aleksiću i arhitektonskom naslijeđu ovog hercegovačkog grada.
I ovaj put, kao generalni sponzor podcasta, sa nama je kompanija Wienerberger koja ce vam pomoći da uz premium rješenja za gradnju izgradite život kakav želite i da dom postane vaše najdraže mjesto.
Legendarna Begova kuća
Kabil je u razgovoru s Amirom Vukom Zecom detaljno opisao istoriju Begove kuće, nekadašnjeg urbanog kompleksa u Trebinju. Ovaj kompleks, kako Kabil navodi, "uglavnom je sagradio i projektovao Vuk Roganović, naslanjajući ga na Resulbegović kuću, staru kuću begovske porodice Resulbegović." Kasnije je kuća služila kao turistički objekat poznat pod nazivom "Begova kuća", sve dok nije uništena tokom rata.
Posebnu dimenziju ovoj priči daje podatak koji je Kabil podijelio u podcastu – čuveni arhitekta Richard Neutra, dok je služio vojsku u Trebinju 1915. godine, naslikao je Begovu kuću akvarelom. "Neutra je kasnije emigrirao u Ameriku i postao jedan od rodonačelnika moderne arhitekture. U kompilaciji njegovih idejnih rješenja, među fotografijama kuća koje je projektovao, nalazi se i taj akvarel Begove kuće," kazao je Kabil. "Možda je ta kuća i ljepša od one stvarne, jer ovu sliku više niko ne može srušiti."
Trebinje – grad mitova
Podcast se osvrnuo i na druge fascinantne priče iz Trebinja, uključujući navode o posjetama Sigmunda Freuda ovom hercegovačkom gradu. Amir Vuk Zec spomenuo je da je Freud, navodno, dolazio liječiti svoje kćerke i da je upravo pod trebinjskim suncem razvio ideju psihoanalize. Kabil, iako skeptičan, dodao je šalu: "Ne znam je li Freud bio u Trebinju, ali nije na puno pomog'o."
<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/FxwlYO55IdE?si=xXAK3v3v3y_4fYmc" title="YouTube video player" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
Begova kuća, kao i Resulbegović kuća, koje su nekada krasile obale Trebišnjice, predstavljaju važne spomenike osmanske arhitekture. Resulbegović kuća je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a njeni ostaci, uključujući haremluk, selamluk i avliju, svjedoče o bogatoj prošlosti Trebinja. Kabilova priča o Begovoj kući, povezivanje s Neutrom i njegov akvarel, otkriva kako lokalna baština može imati univerzalnu vrijednost, i to ne samo za arhitekturu, već i za priču o identitetu i naslijeđu.