Znate li koje su najsiromašnije općine u FBiH? - Sada su dobile (skromnu) novčanu pomoć

Federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević potvrdio je krajem sedmice da je Vlada FBiH usvojila Odluku o raspodjeli sredstava jedinicama lokalne samouprave koje spadaju u petu i najnižu kategoriju razvijenosti.

- Iako je Odluka usvojena kasnije od dogovorenog, na kraju je najbitnije da će 13 izrazito nerazvijenih općina i gradova u FBiH dobiti po 153.846 KM, izjavio je Azhar Sejarić, delegat u Parlamentu FBiH i poslanik u Skupštini USK-a, koji je bio podnosilac ove inicijative.

Od Domaljevca do Ravnog

Inače, Sejarić dolazi iz Ključa, jedne od 13 najsiromašnijih općina u Federaciji BiH.

Ključ, koji se nalazi u Unsko-sanskom kantonu, prema popisu iz 2013, imao je 4.898 stanovnika u samom gradu, dok općina ima oko 18.180 stanovnika. Ključ je i jedna od općina čija polovica stanovništva živi u inostranstvu. Kao i mnoge lokalne zajednice sa ove liste, teritorijalno je podijeljena Dejtonskim sporazumom.

Drugi na ovoj listi, a da je iz USK-a je Bužim, jedna od najmlađih općina u Federaciji.

Bužim, prema preliminarnim podacima popisa 2013, imao je oko 20.000 stanovnika, dok je samo naselje te godine imalo 2.299 stanovnika. Na brojnost stanovništva općine najviše utiče činjenica da se sastoji od mnogo mjesnih zajednica.

Siromašna je i općina Domaljevac-Šamac, smještena u Posavskom kantonu. Prema popisu iz 2013. godine, sjedište je imalo 4.771, a okolna sela 3.295 stanovnika.

Zatim je tu i Ravno, ruralna općina u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, sa prostorom od 447 kvadratnih kilometara i varirajućim brojem od 1.390 do 3.249 stanovnika.

Tu se ubraja i Glamoč u Kantonu 10, čije je stanovništvo malobrojno, a prema popisu iz 2013. godine, u gradu je živjelo 1.885 osoba, što ga čini najmanjim urbanim centrom u BiH.

U istom kantonu je i Drvar, čiji je broj stanovništva najdrastičnije opao nakon rata i u njemu je 2013. godine popisano oko 3.730 stanovnika, dominantno pravoslavne vjere, s manjim udjelom Hrvata katolika.

Ovaj kanton ima najviše siromašnih općina, uključujući i Bosansko Grahovo, koje je sa 2.449 spalo na oko 1.500 stanovnika. Općina bilježi značajan pad, jer je naseljava uglavnom staro stanovništvo sa vrlo niskim prirodnim priraštajem.

Na listi najsiromašnijih je i Foča-Ustikolina koja pripada Bosanskopodrinjskom kantonu. Na popisu je imala oko 2.800 stanovnika, dok je 1991. imala 5.274 stanovnika. Općina Čelić smještena je u Tuzlanskom kantonu i poznata je po tome da je jedna od ekonomski slabije razvijenih, s prisutnom depopulacijom i nezaposlenošću. Prema popisu 2013, imala je 10.502 stanovnika, dok sam grad broji 3.436 stanovnika. Na spisku je i Teočak, koji administrativno pripada TK-u i broji 7.424 stanovnika. Slijedi ga Sapna, nastala podjelom prijeratne općine Zvornik, a prema popisu iz 2013, imala je oko 12.700 stanovnika.

Najmanji promet

Dobretići su općina u Srednjobosanskom kantonu, jedna od najmlađih i najmanjih, s malim brojem stanovnika koji se u postratnom razdoblju značajno smanjio. Zvanično su bili najsiromašnija općina u FBiH po kriteriju najmanjeg prometa preko fiskalnih uređaja, ali su sada drugi. Pretekla ih je lokalna zajednica Pale-Prača, jedna od najrjeđe naseljenih u Federaciji BiH sa samo 1.000 stanovnika.