Za pola godine bh. dijaspora poslala skoro dvije milijarde KM
Rast novčanih doznaka iz inostranstva nastavlja biti jedan od značajnih finansijskih oslonaca u Bosni i Hercegovini. Prema podacima za drugi kvartal ove godine, u BiH je stiglo više od 1,1 milijardu konvertibilnih maraka, dok je ukupan priliv za šest mjeseci iznosio 1,97 milijardi KM.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su ukupni tekući transferi u drugom kvartalu iznosili oko 1,5 milijardi KM, što predstavlja povećanje u odnosu na prvi kvartal kada su iznosili 1,2 milijarde. Ukupan iznos tekućih transfera za prvu polovinu godine premašio je 2,6 milijardi KM.
Najveći dio tih sredstava, 1,1 milijarda KM, odnosi se na personalne transfere ili novčane doznake iz inostranstva. U poređenju s prvim kvartalom, kada je pristiglo nešto više od 857 miliona KM, ovaj rast ukazuje na kontinuiranu važnost doznaka. Za prvih šest mjeseci prošle godine, priliv doznaka iznosio je 1,76 milijardi KM, što znači da je zabilježen porast od preko 200 miliona KM u odnosu na ovu godinu.
– Preostalih 373,8 miliona KM odnosi se na ostale tekuće transfere, od čega se na socijalna davanja, poput penzija iz inostranstva, odnosi 331,19 miliona KM – ističu iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”. Rast je primjetan i u ovom segmentu u odnosu na prvi kvartal.
Iako Centralna banka BiH nema precizne podatke o zemljama iz kojih dolaze novčane doznake, navode da uglavnom stižu iz zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najzastupljenija.
Ekonomista Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da su doznake iz inostranstva značajan pokretač potrošnje.
– One na godišnjem nivou dosežu između četiri i pet milijardi konvertibilnih maraka, što čini oko 20 odsto raspoloživog dohotka naših građana. Kako je potrošnja noseća komponenta agregatne tražnje u našoj ekonomiji, značaj doznaka za privredni rast lako je prepoznati. Također, doznake omogućavaju finansiranje trgovinskog deficita, zbog čega BiH ima manji deficit tekućeg bilansa u odnosu na spoljnotrgovinski deficit – pojašnjava Mlinarević.
On, međutim, ističe da je ključni problem nedovoljno iskorišten potencijal dijaspore.
– Nismo se dovoljno bavili podsticanjem investicija naše dijaspore, koje bi značajnije doprinijele održivom privrednom rastu. Iskustva zemalja poput Irske, koja je zahvaljujući investicijama dijaspore preobrazila svoju ekonomiju, mogu nam poslužiti kao primjer. Podsticajni poreski ambijent i ulaganje u obrazovanje omogućili su Irskoj transfer tehnologija i ekonomski napredak – dodaje on.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, ističe da su sredstva iz inostranstva neophodna za domaćinstva u BiH.
– Pretpostavljam da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim obiteljima da investiraju, kupuju i preživljavaju. Bez tih sredstava, situacija u BiH bila bi znatno drugačija – kazao je Bago za “Nezavisne novine”.
Ovaj priliv novca iz inostranstva nastavlja igrati ključnu ulogu u održavanju ekonomske stabilnosti, ali stručnjaci upozoravaju da je potrebno pronaći načine za njegovu dugoročniju i stratešku upotrebu, prenosi Biznisinfo.
