Vijeće Evrope neće izbaciti BiH

Apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava Azra Zornić prije više od deset godina dobila je pravosnažnu presudu protiv Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije. Zbog neizvršenja presude, Zornićeva je istakla da se njena borba nastavlja i kroz komunikaciju sa Komitetom ministara Vijeća Evrope za nadzor izvršenja presuda ESLJP-a od kojih će, u konačnici, tražiti da predlože isključenje BiH iz Vijeća Evrope.

Krajnja mjera

U Izvještaju o implementaciji presuda ESLJP-a za 2023. navedeno je da je “na dan 31. decembra 2023. BiH imala 31 predmet na čekanju za izvršenje”. Godinu ranije taj broj iznosio je 42. Uporedbe radi, u Italiji se čekalo na izvršenje 249 presuda, u Njemačkoj na 12, Hrvatskoj 67, Francuskoj 42...

Zornićeva nam objašnjava da je traženje da se razmotri isključenje BiH navela kao jednu od mogućnosti koje su joj na raspolaganju redovnim pravnim putem. Napominje da je svakih šest mjeseci u komunikaciji sa Komitetom ministara VE. Također, Komitet ministara je u komunikaciji sa Vijećem ministara BiH, a svakih pola godine traži se izvještaj o implementaciji svih presuda koje se vode pod Sejdić and Finci Case law. Sve se te presude odnose, ističe Zornićeva, na flagrantno kršenje ljudskih prava kroz odredbe Ustava BiH. O presudi u njenom slučaju govorilo se u junu, ali će Zornićeva ipak pripremiti dopis i u decembru ga poslati Komitetu ministara. Naglašava da ne želi zlo BiH, niti da bude izbačena iz VE. Krajnja mjera, ističe, jer joj nakon desetljeća ne preostaje ništa drugo, jeste slanje dopisa u kojem se traži isključenje naše zemlje.

Doktor pravnih nauka Davor Trlin smatra da nema potrebe za dopisom za isključenje, jer je VE obaviješten o neprovođenju presuda i prati cijeli proces. Po službenoj dužnosti je do sada mogao pokrenuti isključenje, a pretpostavlja da to nije urađeno jer se radi o najtežoj mjeri. Ističe da su do sada samo dvije države formalno napustile VE - Grčka koja se vratila, te Rusija u 2022, nakon što je obavijestila o povlačenju generalnog sekretara VE. Bjelorusija nije punopravna članica, ali je odmah nakon napuštanja članstva Rusije Komitet ministara suspendovao sve odnose sa Bjelorusijom.

- Utvrđena otvorena ustavna diskriminacija ukazuje da se u BiH krši princip vladavine prava. A Komitet ministara, ako smatra da je narušen princip vladavine prava i da se adekvatno ne štite ljudska prava, može suspendovati državu, tražiti da se povuče iz VE. Ako to država ne uradi, Komitet može odlučiti da država više nije član, objašnjava dr. Trlin i naglašava da bi posljedice eventualnog povlačenja i isključenja BiH bile katastrofalne.

Smatra da su se presude ESLJP-a davno trebale provesti. Sljedeća etapa ustavnih reformi trebao bi biti upravo onaj aprilski paket plus implementacija ovih presuda. Podvlači da je jača pozicija svake države, pa i BiH, kada kritikuje druge države da ne poštuju ljudska prava ako se u njoj samoj poštuju ta prava.

Viši asistent na Pravnom fakultetu UNSA Harun Išerić kaže da, osim Sejdić i Finci grupe predmeta, u još nekoliko njih se čeka da BiH donese opće mjere u procesu izvršenja presuda ESLJP-a. Kao primjer navodi predmet Hadžimejlić i drugi iz 2005, a koji se ticao nezakonitog lišenja slobode duševno bolesnih lica. Određene mjere su provedene. U grupi predmeta Hadžajlić čeka se na donošenje zakona na razini FBiH o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. U ograničenom broju predmeta još nisu izvršene pojedinačne mjere, kao što je npr. isplata pravične naknade koju je ESLJP dosudio aplikantima (predmet Muqishta).

- Izvršenje presuda ESLJP-a, posebno u slučajevima u kojima se traži donošenje generalnih mjera, može predstavljati dugotrajan i iscrpan proces. U predmetu Hrist iz 2005, koji se ticao prava zatvorenika u UK da glasaju, presuda je izvršena tek u septembru 2018, govori Išerić i dodaje da na tom primjeru vidimo da je neizvršenje presuda svojstveno i državama starih demokratija.

Strpljivi ministri

Na kraju 2023. ukupno je bilo 3.819 neizvršenih predmeta. Išerić podvlači da nijedna zemlja nije izbačena niti suspendovana iz Vijeća Evrope zbog neizvršenja presuda. Kaže da je Komitet ministara vrlo strpljivo tijelo, posebno kada država redovno izvještava o nastojanjima da se presuda izvrši. U ekstremnim situacijama, Komitet može pokrenuti postupak u kojem postavlja pitanje ESLJP-u da li je presuda u konkretnom predmetu izvršena.

- To je zasigurno jedan od niza koraka koji se trebaju poduzeti prije nego država bude izbačena. Taj korak se u slučaju BiH još nije desio. A od 2010, kada je uveden, iskorišten je samo jednom u slučaju Azerbejdžana, kaže naš sagovornik i poentira da u dogledno vrijeme do suspenzije ili isključenja BiH iz Vijeća Evrope neće doći.