(VIDEO) Tuzlaci čekaju prve kilometre autoputa: Pola miliona stanovnika, a najlošiji putevi u BiH
Tuzlanski kanton još nema ni metar autoputa ili brze ceste. Trinaest gradova i opšina povezano je magistralnim putevima. Iako u ovom kantonu živi nešto manje od pola miliona stanovnika, putevi su najlošiji u BiH.
Godinama nadležni obećavaju građanima da će dobiti bolje puteve, autoputeve. Građani kažu da su im oni prijeko potrebni, ali više nisu optimisti.
Manimo se politike
- Dosta su zakrčene ceste, to znam, a sad su počeli ponegdje praviti, sređivati, šta ja znam više, rekao nam je jedan od stanovnika Tuzle.
- Kako da ne treba. Evo, pošto sam iz Brčkog, ide Bijeljina - Brčko, pa Tuzla, ako je tačno da izlazi na Svilaj, to je trebalo još prije, ali nikad nije kasno, kaže nam Tuzlak koji svakodnevno putuje ovim dionicama.
Jasmin Imamović, bivši gradonačelnik i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, govori nam da će Tuzla konačno dobiti ceste koje zaslužuje. Početkom godine najavljena je gradnja dionice autoceste od Mihatovića do Previla. Novac je osiguran.
- Ako ima neke geološke mane, klizišta ili slično, da se malo preprojektuje, da se trasa malo gurne lijevo ili desno. Za tih prvih osam kilometara to su Mihatovići, to je kod petlje Šićki Brod - Čanići. Dakle, to je trasa do ruba grada Srebrenika, ističe Imamović.
Počela su se izdavati rješenja o eksproprijaciji i kad se riješe imovinskopravni odnosi, a očekuje se da će se riješiti do zime, Autoceste Federacije moći će već do proljeća izabrati izvođača i početi realizaciju, odnosno gradnju tih prvih osam kilometara.
- Imate onda kroz Srebrenik, ‘ajde da kažemo da je to preko dvadeset kilometara, Tuzla - Srebrenik i došli smo do distrikta Brčko. I dionica se zove Tuzla - Maoča, ta faza koju sada realiziraju Autoceste Federacije. Istovremeno, Autoceste Federacije su u fazi izrade projekta brze ceste Doboj - Tuzla - Kalesija i onda imamo jedno veliko integralno čvorište, interregionalno čvorište i već je naša petlja dobila status interregionalnog čvorišta, ta petlja Šićki Brod, tako da možemo postati zaista važno središte, povezati naše gradove, povezati i entitete, povezati Bosnu i Hercegovinu, naglašava Imamović.
Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić tvrdi da će i sam uraditi sve da se Tuzla spoji sa ostatkom BiH. Odlučio je gurnuti politiku u stranu i u prvi plan staviti akademsku zajednicu, Privrednu komoru Tuzlanskog kantona i predstavnike Udruženja poslodavaca TK-a da nastupaju svi zajedno i da zajedno donose važne odluke za TK.
- Odnosno, da svi u ovoj priči, a naročito mi koji predstavljamo i građane Tuzlanskog kantona, budemo jedinstveni. To se naročito odnosi na poslanike oba doma Parlamenta Federacije, koji bi ove zaključke kao rezultate dvije konferencije i koje su potvrđene u Skupštini Tuzlanskog kantona, trebali braniti u momentu kada se, a to je već do kraja ove godine, budu usvajali budžeti Cesta FBiH, Autocesta FBiH i budžet Federacije, rekao nam je Irfan Halilagić, premijer TK-a.
Ocjenjuje važnom dionicu autoceste prema Brčkom, dakle, izlaz Tuzlanskog kantona prema distriktu.
- Tu možemo reći da smo u poodmakloj fazi i taj podatak smo imali prije godinu, kada smo znali da je izvjesno da će prvi kilometri autoceste u Tuzlanskom kantonu biti upravo na dionici Maoča - Šrevila i na toj dionici izlaza prema Brčkom, napominje Halilagić.
Ono što je sada jasno jeste da i politika i struka i privreda, a posebno građani, očekuju bolje putne komunikacije.
- Potrebno je na adekvatan nivo dovesti i dosadašnje saobraćajnice, treba konačno završiti projekat obilaznice oko grada Živinice, a onda pristupiti procesu realizacije ovih ključnih projekata, kaže Halilagić.
Jasmin Imamović je optimističan. Očekuje da se priča o tuzlanskim saobraćajnicama zaokruži.
Produžetak ka Kalesiji
- Radi se istovremeno, kad je Tuzla u pitanju, i povezivanje sa Kalesijom. Već je u toku priprema elaborata za eksproprijaciju, za produžetak južne saobraćajnice od Prinčeve džamije do Slavinovića, jer tu imamo jedno zagušenje saobraćaja koje smeta nama u Tuzli, ali ne mogu ni svi, dok ne prođu tu gužvu, doći ni do Kalesije, pojašnjava premijer.
Prema podacima BIHAMK-a, u toku 2022. godine u Tuzlanskom kantonu je registrovano 142.255 motornih vozila, što ovaj kanton stavlja na drugo mjesto po broju vozila, odmah iza Sarajevskog.