(VIDEO) Štiks o rodnom gradu: Sarajevo je '90. i '91. vraćeno na postavke koje su dovele do Drugog svjetskog rata

Štiks: Sarajevo će preživjeti/
Štiks: Sarajevo će preživjeti/
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Stradanje Sarajeva u Drugom svjetskom ratu i njegovo oslobođenje 6. aprila 1945. godine obilježili su ovaj put dolazak književnika Igora Štiksa u njegov rodni grad. Glavni povod za Štiksov dolazak bilo je zatvaranje izložbe Labirint devedesetih, koja je bila postavljena u Historijsskom muzeju, kojoj je Štiks jedan od koautora.

U vrijeme posjete rodnom Sarajevu prisustvovao je i predstavi Oslobođenje Sarajeva Harisa Pašovića. Stoga i ne čudi da je oslobođenje Sarajeva 1945., ali i ono 50 godina kasnije, bila jedna od dominantnih tema u okvru podcasta U kontru sa Draganom Markovinom, čiji je Štiks bio gost.

Pobjeda nad nacifašizmom

Da li je oslobođenje Sarajeva 1995. donijelo prosperitet, perspektivu za njegove građane i ono čemu su se oni nadali, a u odnosu na period prije opsade bilo je jedno od pitanja na koje je Štiks odgovorio.

- Izvrsna Pašovićeva predstava otvara upravo ta pitanja,  a to je oslobođenje 1945., početak novog života, koji je nastao nakon jedne velike tragedije koja se Sarajevu dogodila, kao i 50 godina kasnije, u kojimaj je ubijen sličan broj ljudi, odnosno nekih 12.000 ljudi je ubijeno u Drugom svjetskom ratu u Sarajevu, kao i 12.000 ljudi otprilike i od 1992. do 1995.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Tome treba dodati još jednu dimenziju, a to je da je u Drugom svjetskom ratu skoro pa u potpunosti uništena sefarska zajednica, odnosno jevrejska zajednica u Sarajevu. Od tih 12.000 ubijenih, 8.000 su bili Jevreji koji su stradali u  mnogim logorima poput Jasenovca, ali i u partizanskim jedinicama. Oni koji su se spasili bili su oni koji su otišli u partizane, istakao je Štiks.

image

Štiks: U oba rata u Sarajevu je ubijen skoro isti broj ljudi/


Posebno je naglasio kako pobjeda u Drugom svjetskom ratu nije bila samo pobjeda nad nacifašizmom i njegovim lokalnim kolaborantima, nego je donijela jednu novu viziju drugačijeg društva, utemeljenog na potpuno drugim osnovama i drugačijeg čovjeka.

- Svako od likova u predstavi na koncu može početi novi život, a da ne negira patnju koja je dovela do tog života, ali to je doista tako i bilo u Sarajevu. Dakle, to je bilo obećanje tog oslobođenja. Nažalost, ono što nam se često prikazivalo na kraju 90. i 91.  da sad dolazi do neke dugoželjene demokracije i oslobođenja, nije bilo oslobođenje tog tipa, iako je sigurno bilo dobronamjernih ljudi koji su u tome vidjeli šansu za jedno demokratičnije, pluralnije društvo i za manje represije  i kontrole, kojoj je to društvo bilo ranije izloženo.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Nirnberški zakoni

Ono što smo dobili je upravo povratak na one postavke koje su dovele do katastrofe Drugog svjetskog rata, pa potom i do ove katastrofe koja se u Sarajevu dogodila. Ta postavka je da čovjek nije određen samo time šta postaje, što je bilo obećanje izgradnje novog, boljeg i jednakog društva. Ta postavka podrazumijeva da je određen i time ko mu je majka, ko mu je otac. Takve postavke sliče nirnberškim zakonima: “Četvrtinu je to, pola je to, ovi su sto posto, oni su dobri, s ovima koji su malo miješani je problem, šta ćemo s njima”.  Kada ste tako postavili svijet, onda je bilo logično da ćete doći do toga kome pripada određeni teritorij,  pa onda do toga kome pripada grad, kome treba pripasti. Vidjeli smo, naravno sa katastrofalnim posljedicama, zapravo da su ljudi "osuđeni" na smrt samo zbog onoga što jesu na mjestu kojem nisu pripadali.

 To je upravo ista postavka. Sarajevu se zapravo dogodilo to da je dva puta ta vizija društva koja se temelji na etničkim, religijskim i nacionalnim podijelama je osnovna vizija kako društva trebaju da izgledaju. I naravno da im je onda Sarajevo bio problem i u Drugom svjetskom ratu i ovome. Da ga je na neki način trebalo uništiti ono što on jeste bio, istakao je Štiks.
Ipak, govoreći o Sarajevu Štiks je dao i određenu dozu optimizma, napominjući kako Sarajevo uvijek preživi, čak i ako ne ostane isto, ali ostanu  "džepovi" ranijeg Sarajeva koji postanu svjetionici boljeg sutra.

Sve naše podcaste možete gledati na www.podcastoslobodjenje.ba

Ostale epizode i sve drugo vezano za podcast U kontru sa Draganom  Markovinom možete pronaći OVDJE.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja