(VIDEO) Mi smo izmislili kako da vrijeme stane - "zaglavili" smo u devedesetim: Svi glasamo za neradnike

Istraživanje koje je nedavno predstavila Koalicija Pod lupom pokazalo je da građani ne vjeruju institucijama i političarima u našoj zemlji, te da 70 posto građana želi u Evropsku uniju. Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da su ključni problemi u BiH kriminal i korupcija (22,1 posto), loša politička situacija (18,6 posto) i nezaposlenost (16,6 posto). S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH su bolja ekonomska situacija (32,5 posto), zdravlje (24,9 posto) i mir i sigurnost (22,5 posto). Iz Koalicije su naveli da to znači da građani smatraju da korupcija i politička nestabilnost direktno ugrožavaju njihove najvažnije prioritete.

Do nas je

Prema istraživanju, većina građana smatra da vlasti rade samo za vlastiti interes (25,9 posto) ili da ne rade ništa (22,1 posto), te da je to zapravo jasan pokazatelj da vlasti ne rade na najvažnijim stvarima za svakodnevni život građana.

- Interesantno je da građani ne vjeruju političarima ili makar govore da ne vjeruju političarima, ali opet s druge strane, kako vidite, rijetko mijenjaju te političare. Štaviše, ovdje je životni vijek političara 30-40 godina, tako da je to jedna nelogičnost u ovom istraživanju, iako vjerujem da je istraživanje tačno. Ako već mislite da ne živite dobro, da kriminal i korupcija cvjetaju, da su političari loši, postavlja se logično pitanje zašto ih ne zamijenite na izborima, ističe Stefan Blagić iz Udruženja ReStart Srpska.

Pita se, ako već živimo loše, zašto nešto ne promijenimo u tom smislu - zašto, ako ništa drugo, ne promijenimo političare?

- Zašto ne biramo one ljude koji nude bolje ekonomske programe ili možda, ipak, s druge strane nedostaje i ta vrsta političke ponude da bi se građani odlučili? Mislim da je tu zaista pitanje jako kompleksno i više faktora je u igri, navodi Blagić.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za Oslobođenje da, kad je riječ o preferencijama građana pokazanim u istraživanjima, one svakako imaju smisla, s obzirom na to da identifikuju neke od ključnih problema poput korupcije i neke od ključnih interesa poput boljeg životnog standarda, odnosno rješavanja nezaposlenosti, mira i stabilnosti.

- I to je na neki način očekivano. Ono što je s druge strane u velikoj kontradikciji sa ovim istraživanjem i sa ovim navodnim stavovima građana jesu rezultati izbora, podvlači Gavran.

Ukazuje i na to da se, kada se izražava percepcija o pristupanju EU, opet biraju političari koji svim svojim djelovanjem pokazuju manire potpuno suprotne EU. A kada se pitaju građani da li žele pristupanje EU, vrlo lako je odgovoriti na to pozitivno, jer pod tim misle da je EU jednaka društvu bez korupcije, s manjom nezaposlenošću, uređenim sistemom...

- Ali, recimo, susjedna Hrvatska je u EU, pa je njihovom premijeru u nekoliko mandata nemoguće naći ministra koji neće završiti u zatvoru zbog korupcije. Tako da je očito da Hrvatska nije jedina takva. Evropska unija ne znači da više neće biti korupcije. Opet je do toga koga ćemo birati, ko će biti na vlasti, kako će sistem raditi ili neće, naglašava Gavran.

Vrijeme stoji

Blagić podvlači da političari ne dobijaju glasove na izborima zahvaljujući svojim programima, nego zahvaljujući strahu.

- Znate onu čuvenu rečenicu da su izmislili milion načina kako da vam vrijeme prođe, a nijedan kako da vrijeme stane. Čini mi se da smo mi u BiH zaista izmislili način kako da vrijeme stane, jer mi još živimo u devedesetim godinama i na tome se dobijaju svi ovi poslijeratni izbori, zaključuje Blagić.

Ispitivanje javnog mnijenja je urađeno u okviru projekta “Civilno društvo za integritet izbora” koji finansira Evropska unija, a dijelom sufinansira Švedska.