(VIDEO) Hrvatska "ne zarezuje" proteste iz BiH: Vrijedi li renta trovanja ljudi i Une?
Priča o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori još nije dobila epilog. I dok Hrvatska smatra da ne čini ništa pogrešno i spremna je da radioaktivni otpad bude skladišten tu na granici sa BiH, naša država, kako kažu, nikad odlučnija da to ne dozvoli. Bosna i Hercegovina će svojim ekspertskim timovima ispitati cjelokupno područje. Ukoliko Hrvatska bude insistirala, tražiće se i arbitraža.
Projekat se razvija
Odlagalište radioaktivnog otpada BiH neće dozvoliti. Još u prošlom sazivu Vijeća ministara BiH formirani su pravni, ekspertski stručnjaci koji će analizirati cjelokupno područje.
- Trenutno se rade istraživanja. Mi smo, kao što već znate, zajedno sa entitetskim strukturama radili na tome da, prije svega, obezbijedimo dodatna finansijska sredstva za rad ekspertskog tima i mislim da na temelju svih dosadašnjih dogovora tu imamo jako dobru kondiciju kako bi naši eksperti mogli da utvrde i izvrše određene analize po programu rada ekspertskog tima sa jedne strane, kaže za O kanal Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Za Hrvatsku, čini se, to je već gotova stvar. Kažu kako čekaju još potrebne dozvole, ali je sve spremno. Iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško ističu da se u Čerkezovcu, u sklopu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ne uspostavlja odlagalište, već skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško i institucionalnog radioaktivnog otpada porijeklom sa teritorija Hrvatske.
- Hrvatska sad i nema neku opciju da promijeni svoj stav. Projekt se i dalje razvija. Nedavno smo predali na Ministarstvo gospodarstva i razvoja zahtjev za izdavanje upute o dosadašnjem uticaju na okoliš. Dakle, studija o uticaju na okoliš se već radi, a nakon što prođe provjera tog zahtjeva, očekujem da će se Ministarstvo obratiti svim sudionicima u ovom projektu. Dakle, i BiH treba da da svoje prijedloge za sadržaj te studije, govori Josip Lebegner, direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.
Za Hrvatsku ovaj prostor je najbolje rješenje, jer nema mnogo stanovnika. Za BiH je veliki problem, jer je tu trinaest opština i ima oko 250.000 stanovnika.
- Mi s naše strane imao rijeku Unu koja je nacionalni park, koja je biser BiH, niko ne mari za glas iz BiH. Više od dvadeset godina nas ignorišu. Nigdje na svijetu ne postoji nijedna zemlja koja nasilu hoće na granični pojas odlagati radioaktivne i druge otpade. To je nešto neviđeno, to je svjetski presedan. Moje je da se nadam da BiH neće biti pokusni kunić u nečemu što može jako loše završiti, ne samo za BiH i Hrvatsku, priča nam Mario Crnković, predsjednik Udruženja Green tim.
Stanovnici Novog Grada i okolnih mjesta neće dozvoliti da budu pokusni kunići. To tvrdi i načelnik Opštine Novi Grad Miroslav Drljača. Podsjeća na to da Trgovska gora i nije najbolje ocjenjena te da su druge lokacije bile u opticaju.
- Tamo se spominje lokacija Majdan, koja je bila bolje ocjenjena. Trgovska gora je izabrana samo zato što najmanje smeta hrvatskoj strani i da tu postoje objekti koji se mogu iskoristiti. Ono što mi smatramo kao neko kompromisno rješenje je da se ta lokacija, odnosno objekat, udalji trideset kilometara od granične linije, što bi bio neki minimum, pojašnjava načelnik Drljača.
Hrvatska od 1997. spominje odlagalište radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji. Struka naglašava da ovo predstavlja opasnost za narednih 300 godina.
- Trgovska gora je trusno područje, područje koje je puno podzemnih voda, imamo rijeku Unu, bazen ispod, možemo reći. Ja se nalazim na kilometar i po od Trgovske gore, mi rijeku Unu pijemo, čitava Krajina. Nedopustivo je po međunarodnim konvencijama da se radi takvo nešto, ističe Crnković.
Stručnjaci iz Hrvatske tvrde potpuno drugačije. Sa naučnog instituta “Ruđer Bošković” smatraju da nikakve opasnosti nema za zdravlje stanovnika i da je sada već sve to gotova stvar.
- Svi koji od toga rade veliku nauku, rade to iz čiste politike, da na strahu javnosti koja ne zna o čemu se radi dignu koji politički poen. Ponavljam, lokacija je odabrana temeljem svih procedura koje za to predviđa Međunarodna agencija za nuklearnu energiju, dobila je sva odobrenja, idemo dalje, govori nam Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta “Ruđer Bošković”.
Ovaj problem prisutan je više od dvadeset godina i potpuno je ignorisan. Prošli saziv Vijeća ministara to je stavio kao prioritet. I ovaj nastavlja u istom maniru. Kako tvrdi ministar Košarac, koji je i najaktivnije bio uključen u ovu problematiku, nastaviće se raditi, ali ovaj put uz konkretnije učešće Ministarstva inostranih poslova i Delegacije EU u BiH. Najavljeni su novi sastanci u martu s predstavnicima Slovenije o traženju novih rješenja.
Dogovor sa Slovencima
- Mi zagovaramo traženje novog rješenja kada je u pitanju odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada na relaciji Slovenija - Hrvatska i neke informacije koje govore o tome kažu da postoji mogućnost da se Hrvatska i Slovenija dogovore oko neke nove lokacije. S tog aspekta, cijenim da je važno sada imati jednu diplomatsku aktivnost i ne sjediti u Sarajevu, nego otići i u Sloveniju i u Hrvatsku, u Beč, Bruxelles, jer je za nas namjera Hrvatske potpuno neprihvatljiva, naglašava ministar Košarac.
Za Hrvatsku je to besmisleno.
- Čini mi se pametnije da se napori unutar BiH usmjere ka traženju ekološke rente za tu cijelu priču, nego u blokiranju toga. Blokada je besmislena i ni na jednom međunarodnom sudu ne može proći, cijeni Tadić.
Upravo u Opštini Novi Grad tvrde da se o ovome dugo ćutalo i da Bosna i Hercegovina nije imala prave informacije. Kako kažu naši sagovornici iz Hrvatske, za BiH je uzaludna borba da se spriječi odlagalište otpada na kilometar od naseljenog mjesta. Ipak, BiH je spremna i pravno djelovati. U naredna dva mjeseca počinju nove aktivnosti, a očekuje se da se više uključe i predstavnici EU u BiH.
