(VIDEO) Godina nova, zadaće stare: Kada nam odlazi sljedeći voz, možemo li uskočiti u njega

Bosna i Hercegovina formalno ima status kandidata i odobrene pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, ali bez stvarnog pomaka. Politički sukobi tokom 2025. godine držali su evropski put zemlje u zastoju uprkos usvajanju Reformske agende, koja otvara pristup značajnim evropskim sredstvima.

Poruke EU našoj zemlji jasno ukazuju da su prva tri mjeseca ove godine značajna upravo zbog činjenice da bi ono što uradimo moglo odrediti evropsku budućnost BiH, s obzirom na važne odluke koje Bruxelles donosi početkom proljeća.

Set očekivanja

Kada je u pitanju EU put BiH, Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), kaže kako bi se pred Parlamentarnom skupštinom BiH trebali u prvoj polovini 2026. naći zakoni kojim bi se ustvari ispunila dva tipa očekivanja Evropske unije. Kako pojašnjava, prvi set očekivanja odnosi se na formalno otvaranje pregovora o članstvu i tiče se pravosuđa.

- Tu se govori isključivo o dva zakona vezana za pravosuđe - o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Sudu BiH - koji bi trebali biti u potpunosti usklađeni sa preporukama Evropske komisije, odnosno Venecijanske komisije. U ovom trenutku nacrti zakona su u proceduri, međutim, nijedan nije u potpunosti usklađen s tim očekivanjima i u tom smislu trebalo bi sve uraditi da se ti zakoni usklade. Po pitanju imenovanja glavnog pregovarača, očigledno se sada čeka odluka Ustavnog suda BiH da se vidi da li i u kojoj mjeri uopšte PSBiH ima svoju ulogu, ističe Ćerimagić.

Drugi važan set obaveza vezan je za Reformsku agendu i novi Plan rasta Evropske unije, koji našoj zemlji omogućavaju korištenje značajnih finansijskih sredstava. Taj dio, naglašava Ćerimagić, direktno se tiče građana i privrede.

- I tu bi se pred parlamentarcima trebao naći čitav niz izmjena zakona, novih zakona vezanih za pitanja od energetike preko digitalizacije do pravosuđa, odnosno borbe protiv korupcije. Parlamentarci bi trebali pokazati ozbiljnost, kao i Vijeće ministara, koje bi im trebalo predstaviti te zakone i izmjene zakona i time omogućiti ne samo reforme već i mogućnost Bosne i Hercegovine da koristi novac koji joj je obećan, ističe Ćerimagić.

Međusobno optuživanje

Ipak, ostaje otvoreno pitanje političke volje. Ćerimagić podsjeća da je i Evropska komisija u svom novembarskom izvještaju navela da je u protekloj godini malo toga urađeno iako su postojali trenuci kada je napredak bio moguć.

- Da li će do svega toga i doći u pozitivnom smislu, naravno, ovisi od političke volje, od sposobnosti da se osigura većina. U proteklu godinu i sama Evropska komisija u svom novembarskom izvještaju je navela da nije puno bilo urađeno, međutim, bilo je trenutaka kada je to bilo moguće. Naprimjer, kroz usvajanje Zakona o graničnoj službi BiH, ali i kroz usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka. Tako da iskustvo pokazuje kako je moguće. Međutim, ono što čujemo u javnosti jeste da glavnim političkim akterima izgleda kako im se u predizbornoj godini više isplati izostanak dogovora i međusobno optuživanje ko je kriv za izostanak dogovora nego samo dogovaranje, ispunjavanje uslova i korištenje onda kakvih-takvih benefita koje Evropska unija nudi našoj zemlji, kaže Ćerimagić.

Cijeli Dnevnik O kanala možete pogledati u videu.